Podržavajte i ohrabrite! Prehrambene navike učenika

Što danas znamo o oblicima prehrane djece i mladih? Koliko smo odgovorni za njih? Kako su promjene u uobičajenom rasporedu rada, tradicionalnim obiteljskim ulogama i životu utjecale na prehrambene navike? Kakva je uloga industrijalizacije i urbanizacije u prehrambenim navikama? Koliko smo svjesni i pripremljeni da se nosimo s modernom prehrambenom industrijom i njezinim strategijama? Kako se nosimo s generacijama za koje brza hrana nije samo najpovoljniji, lako dostupan izbor hrane, već se uzima kao simbol statusa i istovremeno vrlo prihvatljiva društvena stvar? Kako škola može odgovoriti na okružje modernog života koje uzrokuje pretilost?

Na prehrambeno ponašanje djece i adolescenata utječu mnogi čimbenici. Stručnjaci ih dijele u tri široke kategorije:

a) osobni (stavovi, uvjerenja, sklonosti hrani, prehrambena samoefikasnost i biološke promjene)
b) društveno okružje (neposredno društveno okružje kao što su obitelj, prijatelji, vršnjačke mreže i drugi čimbenici kao što su škola, prodavaonice brze hrane, društvene i kulturne norme)
c) makrosustavi (dostupnost hrane, sustavi proizvodnje i distribucije hrane, masovni mediji i oglašavanje)

Važno je podržati i ohrabriti navike zdrave prehrane i vježbanja kod djece od najranije dobi s tendencijom razvoja tijekom cijelog života.

Među prevladavajućim uzorcima zabilježeni su sljedeći:

1. Preskakanje obroka, posebno doručka, uglavnom zbog nedostatka vremena, želje za dužim spavanjem tijekom jutra, nedostatak teka i različite dijete.

2. Korištenje grickalica izuzetno je često kod djece i adolescenata. Grickaju ono što im je na raspolaganju. Stoga je pružanje zdravih grickalica od velike važnosti.

3. Prehrana izvan kuće i donošenje gotove hrane kući. Moderni i užurbani način života s prenatrpanim planovima i obvezama kao i promjena uloge obitelji rezultirali su pretjeranim jedenjem izvan kuće i donošenjem gotove hrane kući.
Grickanje i jedenje hrane koja nije svježe pripremljena kod kuće ima sljedeće učinke:
– neadekvatna potrošnja vlakana, sirovog voća i povrća
– velika potrošnja ukupnih masti, zasićenih masti i dodanih šećera
– smanjena potrošnja mlijeka (niska masnoća zamijenjena visokom masnoćom)
– povećana potrošnja bezalkoholnih pića i necitrusnih sokova/pića

4. Prakticiranje različitih dijeta i kontroliranje težine kod adolescenata, osobito kod djevojaka

5. Povezanost raspoloženja i hrane: stres i emocionalni poremećaji mogu ozbiljno utjecati na energetsku ravnotežu, posebno kod adolescenata, što rezultira i potrošnjom premalo ili previše hrane.

Mogući dodatni tekstovi / web stranice koje možete naći besplatno na internetu:

• http://www.euractiv.com/section/health-consumers/news/eu-teens-have-bad-dietary-habits/
• HEALTHY EATING FOR YOUNG PEOPLE IN EUROPE A school-based nutrition education guide
• Guidelines for Adolescent Nutrition Services, Edited by Jamie Stang, Ph.D., M.P.H., R.D. and Mary Story, Ph.D., R.D.