Zašto trebamo težiti demokraciji?

Demokracija

„Demokracija je vladavina naroda u kojoj je vrhovna vlast dodijeljena narodu i narod ju izvršava, bilo izravno (izravna demokracija) ili putem njihovih predstavnika izabranih slobodnim izbornim sustavom (predstavnička demokracija).

Stupovi demokracije:

• suverenitet naroda
• vlast utemeljena na suglasnosti onih kojima se vlada
• pravilo većine
• prava manjina
• jamčenje osnovnih ljudskih prava
• slobodni i pošteni izbori
• pravni postupak utemeljen na zakonu
• ustavna ograničenja vlasti
• društveni, ekonomski i politički pluralizam, uključujući priznavanje neovisnih organizacija civilnog društva
• vrijednosti suradnje, poštene konkurencije i kompromisa.”

Vijeće Europe (2016): Nadležnosti za demokratsku kulturu, Rječnik ključnih pojmova.

Sudjelovanje

„Sadašnji demokratski standardi nadilaze klasičnu predstavničku demokraciju u kojoj je ključna uloga građana da glasovanjem delegiraju svojim predstavnicima odgovornost za razradu i provedbu javnih politika, već se teži participativnoj demokraciji gdje se javne ustanove pridržavaju načela dobrog upravljanja, a građani imaju legitimitet sudjelovati u svim fazama donošenja javne politike.”
Vijeće Europe (isto.)

Sljedeći idealni model demokracije pokazuje kako intenzitet sudjelovanja može varirati od 0 (ne postoji) do razine 5 (potpuna autonomija).

1. Ljudi nisu obaviješteni o odluci koja se odnosi na njih. Od njih se očekuje da poštuju pravila i izvršavaju zapovijedi.
2. Ljudi su obaviješteni o odluci koja se odnosi na njih, ali nemaju mogućnosti utjecati na njih.
3. S ljudima se savjetuje, ali se njihov stav ne uzima u obzir u odlukama koje se na njih odnose.
4. Ljudi su osnaženi. Njihov se stav u potpunosti razmatra u konačnim odlukama koje se na njih odnose.
5. Ljudi su autonomni. Oni samostalno donose odluke koje se na njih odnose.

U ovom modelu sudjelovanja informacije su ključne na razini 1 i 2, a sloboda i ravnopravnost na razinama 3 do 5. Drugim riječima, autoritarno školsko vodstvo rezultiralo bi sudjelovanjem na razini 1 ili 2. U demokratskoj školskoj zajednici učenici bi imali priliku sudjelovati na razinama 3, 4 i gdje god je to moguće, na razini 5. Ono što ovaj model ne pokazuje jest da sudjelovanje treba biti poučavano, a učenici trebaju razviti kompetencije za razumijevanje informacija o problemima i odlukama koje se odnose na njih.

U školi kao i u društvu u cjelini demokracija se suočava s izazovima uključenosti. Građani imaju jednaka prava, ali oni su nejednaki s obzirom na razinu razvijenosti participativnih kompetencija i osnaženost. Ravnatelji škola i učitelji trebaju uložiti napor kako bi potaknuli mlađe ili starije učenike na sudjelovanje u odlučivanju, a starije i dominantnije da osvijeste o vlastitoj odgovornosti.

Iznošenje stajališta i rasprava

U idealnom slučaju želimo da odluke budu ne samo poštene i ravnopravne, već i dobro utemeljene i jasne. Za to je potrebna rasprava među ljudima uključenim u proces donošenja odluka. Razvija se uz pomoć obrazloženja i razmjenu različitih ili kontroverznih stavova i argumenata. Sudionici trebaju biti dobro informirani i pridržavati se proceduralnih pravila kako bi postigli uzajamno prihvatljivu suglasnost u svojim odlukama.

Iznošenje stajališta zahtijeva razumljivu i logičnu argumentaciju, otkrivanje i promišljanje o (osobnim) preferencijama, dijaloško usklađivanje pojedinih interesa s interesima drugih te s orijentacijom prema općem dobru (solidarnost), kao i poštenju i autentičnosti.

To je opis ideala kojem treba težiti demokratska zajednica, kako u školi tako i u društvenoj zajednici u cjelini. Na obje se razine iznošenje stajališta treba praktično naučiti, iako će razine kompetencija među sudionicima znatno varirati. Nadalje, kako je u svakodnevnoj praksi vrijeme ograničen resurs, treba se naći ravnoteža između iznošenja stajališta (kad god je to moguće) i strože regulirane rasprave (koliko je to potrebno).

Zašto težiti demokraciji?

Zašto trebamo težiti demokraciji u školi i društvu u cjelini? Društva kojima se upravlja na demokratski način ostvaruju bolje rezultate u mnogim važnim aspektima; međutim, moraju se nositi i s određenim slabostima koje predstavljaju izazov za demokratsku školsku zajednicu.

Snaga

• Pravednost: budući da svi građani imaju jednaka prava sudjelovanja, vjerojatnije je da će odluke koje donosi većina prihvatiti i manjina („pristanak gubitnika“).
• Kvaliteta odlučivanja: budući da svi građani, stručnjaci i interesne skupine mogu sudjelovati u javnoj raspravi i odlučivanju, a slobodni mediji informirati javnost, razmatraju se različiti pogledi i sukobljeni interesi. Stoga je veća vjerojatnost da će se postići učinkovita i široko prihvaćena rješenja za probleme.
• Mir unutar i izvan ustanove: zajednice upravljane na demokratski način rijetko započinju rat jer građani neće podržati takvu politiku. Građani su mirniji i manje skloni nasilju kao sredstvu postizanja političkog ishoda.
• Posvećenost i odgovornost: demokratske vlasti potiču građane da se poistovjete sa zajednicom i preuzmu odgovornost za nju.

Slabosti

• Složenost: u suvremenim društvima mnoga su pitanja postala toliko složena da je potrebna visoka stručnost da bi ih se razumjelo i razgovaralo o mjerama za njihovo rješavanje. Težište sudjelovanja sve više se pomiče na bolje informirane građane i stručnjake.
• Nejednake mogućnosti: proizlazi da građani mogu imati ​​jednaka prava sudjelovanja, ali u stvarnosti su mogućnosti za sudjelovanje nejednako raspoređene. Ako se ostane bez nadzora, ovo pitanje može dovesti do frustracije i razočaranja demokracijom među građanima koji se nađu isključeni.

Ove slabosti predstavljaju izazov za škole i obrazovni sustav jer su ključne za rješavanje ovih problema. Osnaživanje mladih građana da budu u tijeku s pitanjima i problemima svojih zajednica, najbolja je strategija za pripremu mlade generacije za njihovu budućnost, kao i za jačanje demokracije.

Kompetencije

Osnaživanje demokracije oslanja se na stečene kompetencije. Kompetencije razvijamo praktično, baveći se novim situacijama ili problemima. To je razlog zašto su toliko važne mogućnosti učenja i sudjelovanje u demokratskoj školskoj zajednici koja se nudi učenicima. U model kompetencija Vijeća Europe razlikuju se četiri dimenzije kompetencije – vrijednosti, stavovi, vještine te znanje i kritičko razumijevanje.

• Vrijednosti uključuju „prepoznavanje aktivnog građanstva” te „potporu demokratskim procesima i procedurama”, koje učenici mogu steći aktivnim sudjelovanjem u školskom životu.
• Poštovanje – prema nekoj osobi, uvjerenju ili načelu – ili građanskoj svijesti – „osjećaju pripadnosti i identifikacije sa zajednicom“ – ne poučava se propovijedanjem, već osobnim iskustvom i promišljanjem. Zato je tako važno da Vi i Vaše osoblje (nadamo se i roditelji) budete uzor.
• Vještine uključuju sposobnost „stvaranja konsenzusa i postizanja kompromisa u skupini“. Kao što učitelji znaju, vještine je potrebno steći ponovljenom praksom.
• Znanje i kritičko razumijevanje „različitih načina na koje građani u javnim raspravama i odlučivanju“ surađuju zahtijeva iskustvenim učenjem i promišljanjem u nastavi ODG/OLJP, ali se ne može steći samo učenjem iz knjiga.

Council of Europe (2016): Competences for Democratic Culture, pp. 35 ff.