Poučavanje demokracije i ljudskih prava kao cjeloviti školski pristup

Položaj ravnatelja može se značajno razlikovati od zemlje do zemlje, ali načini na koje ljudi najbolje uče ostaju isti. Suradnja i suradničko učenje, tj. učitelji koji uče od učitelja, ne samo da poboljšavaju kvalitetu poučavanja i učenja u Vašoj školi, već i resurse za razvoj Vaše škole. Taj postupak ovisi o Vašoj odluci da ga pokrenete zajedno sa svojim učiteljima i da ga organizirate i podržite.

Demokratske zajednice ovise o obrazovanim građanima

Naše sve složenije i dinamičnije društvo zahtijeva ODG/OLJP kao zajedničku osnovu svake nastavne aktivnosti u školi, kako u razredu, tako i izvan njega. Razina obrazovanja koju danas trebaju učenici daleko je viša od puke sposobnosti čitanja, računanja i pisanja. Umjesto toga, obrazovanje koje danas trebaju učenici uključuje:

• bolje razumijevanje svijeta
• logičko, kritičko i kreativno razmišljanje
• sposobnost povezivanja apstraktnog s konkretnim
• sposobnost razumijevanja apstraktnih pojmova i simbola
• sposobnost tumačenja činjenica i zaključaka istraživanja
• sposobnost samostalnog i suradničkog učenja
• ukratko, od učenika se traži funkcionalna pismenost.

Demokratske zajednice ovise o obrazovanim i kompetentnim građanima. Obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava (ODG/OLJP) bavi se svim gore spomenutim kompetencijama i obogaćuje ih vrijednostima i stavovima koji sadrže kulturu demokracije. Pogledajte Kompetencije za demokratsku kulturu.

ODG/OLJP kroz cjeloviti školski pristup

Pismenost proširuje i prelazi granice između specijaliziranih područja znanosti i znanja. Štoviše, time se stvara zajednička osnova koja omogućava dublje razumijevanje opsega i ciljeva svakog akademskog predmeta. Na taj način učenici se bolje pripremaju za izazove današnjeg i budućeg vremena. ODG/OLJP reagira na neka hitna kontroverzna pitanja naših društava i pruža koncept pismenosti koji se razvija kroz međupredmetni i cjeloviti školski pristup. Poučavanje i učenje ne treba obnavljati ili restrukturirati na razini školskih predmeta. Umjesto toga, trebalo bi ih integrirati u širu perspektivu i povezivati ih kao dio cjeline. Svaki se predmet fokusira na specifične sadržaje u kurikulumu te na određene metode i načine poučavanja koje ti sadržaji i teme zahtijevaju. Iz perspektive cjelovitog školskog pristupa školski predmeti mogu se zamišljati kao skladno pjevanje u zboru. Svaki se glas jasno čuje, ali zbor u cjelini pjeva isto djelo, što znači da i škola kao cjelina ima iste obrazovne ciljeve.

Zajedničko polazište

Cjelovit školski pristup potiče učitelje/nastavnike da rade kao jedna složna skupina dok poučavaju, bez obzira koliko su različiti njihovi predmeti, da dijele specifične ciljeve, potrebe i izazove. Svi učitelji služe učenicima istih dobnih skupina i suočavaju se s istim razlikama među njima, na primjer, u pogledu njihove sposobnosti učenja. Štoviše, stjecanje kulture demokracije zadatak je i za cijelu školu.

Iz toga slijedi da je školama za obrazovanje za demokraciju i ljudska prava potreban međupredmetni nastavni pristup da bi bile u stanju svojim učenicima prenositi znanje i razumijevanje demokracije i ljudskih prava, omogućiti im da to prakticiraju i stječu vještine te razvijaju stavove i vrijednosti koje građani trebaju da bi sudjelovali i podržavali demokraciju. Taj kohezivni, kolektivni i suradnički način poučavanja uključuje i nenastavne zaposlenike škole, roditelje kao i lokalnu zajednicu. Nadalje, ovaj pristup obogaćuje i jača poučavanje i učenje kao temeljno načelo života škole, u razredu, u školskom dvorištu i blagovaonici, pa čak i izvan prostorija škole. Ne postoji znanost ili predmet koji se može isključiti iz služenja toj obrazovnoj potrebi.