Zajedničko odlučivanje potiče odgovornost i osjećaj posjedovanja

Living Democracy » Principals » RUKOVOĐENJE » Disciplina kroz odgovornost » Zajedničko odlučivanje potiče odgovornost i osjećaj posjedovanja

Nijedna skupina ili institucija ne može funkcionirati bez reda i zajedničkog poštivanja njegovih pravila, niti može biti demokratska (vidjeti Preispitivanje discipline i reda s demokratskog stajališta, http://www.living-democracy.com/hr/textbooks/volume-1/part-2/unit-1/chapter-2/lesson-5/). Održavanje discipline ili poštivanje pravila i reda je stoga ključno pitanje u svakoj školi. Ako se disciplina održava demokratskim upravljanjem školom, učenici mogu puno naučiti o demokratskom građanstvu.

Demokratsko upravljanje preusmjerava fokus s kontrole na povjerenje (vidi 4.1. Uručak o osviještenosti). Uključivanjem učenika u usvajanje pravila za školu, demokratsko školsko vodstvo može potaknuti učenike da se poistovjećuju s tim, umjesto da se nevoljko pridržavaju pravila škole. (Vidi Demokratsko upravljanje školama, Democratic governance of schools, str. 60 ff.

Uključivanje učenika u izradu školskih pravila

Učenici često raspravljaju i usvajaju pravila u razrednim zajednicama. Učenici kroz iskustvo uče da su pravila potrebna za rješavanje problema koji nastaju zbog ponašanja u učionici. Uče se i poštivati ​​zakone i pisana pravila, bez obzira slažu li se s njima ili ne, jer su usvojeni većinom glasova. Sudjelujući u kreiranju pravila za svoj razred ili školu, učenici razumiju njihovu svrhu i namjeru i na taj se način identificiraju s rezultatima. „Učenici su pravi stručnjaci o tome kako bi školska pravila trebala izgledati kao realna i lako ih se slijediti.” (Demokratsko upravljanje školama, Democratic governance of schools, str. 64).


U 2. knjizi u serijalu (ODG/OLJP), Priručnik za učitelje nudi jedinicu o utvrđivanju pravila u razredu (vidi https://www.living-democracy.com/hr/textbooks/volume-2/unit-5/ lekcije 3 i 4) i naslovna slika priručnika naglašava ideju škole kao demokratske mikro zajednice koja donosi svoja pravila. Zanimljivo je napomenuti da kada učenici preuzimaju ovlast nad oblikovanjem pravila za život u školi, oni imaju tendenciju da predlažu strože sankcije od odraslih; na primjer, kad se suočavaju s čestim prekidima ili neredima u učionici. Oni mogu puno naučiti o poštenju kao osnovnom načelu pravednosti, što znači da kazna ne smije biti previše blaga ili prestroga, ovisno o prijestupu i lekciji koju želimo naučiti dotičnog učenika i zajednicu u cjelini.

Kao ravnatelj škole trebali biste biti informirani o takvim inicijativama bez uplitanja sve dok usvojena pravila na razini razreda udovoljavaju školskim propisima i školskim pravilima.