Kontrola ili povjerenje? Kako osigurati učeničku disciplinu

„Zapitajte se: ponašaju li se učenici drugačije kad nema odrasle osobe? Ako je tako, zašto je to tako?”

(Bäckman/Trafford, Demokratsko upravljanje školama, str. 66)

Ako na ovo pitanje odgovorite s „da“, možda ćete se suočiti s problemom kako održati disciplinu u školi. Učenici moraju poštivati ​​školska pravila i odnositi se prema drugima s poštovanjem; inače škola ne može funkcionirati, a život u školskoj zajednici može ozbiljno patiti. Ali što je adekvatno rješenje? Stavljanje učenika pod stalni nadzor i kontrolu teško je izvedivo ili poželjno, jer bi Vaša škola naučila učenike da se pridržavaju pravila samo ako su pod nadzorom. Bit će potrebna određena mjera kontrole kako bi učenici ozbiljno shvatili školska pravila, ali stalni nadzor neće riješiti probleme školske discipline. (Pogledajte Preispitivanje discipline i reda s demokratskog stajališta, u Demokratsko upravljanje školama; http://www.living-democracy.com/hr/textbooks/volume-1/part-2/unit-1/chapter-2/lesson-5/)

Ako ste odgovorili na gornje pitanje s „ne“, možete se složiti s nama da se u svom položaju ravnatelja škole morate pouzdati u stavove svojih učenika, jer školska zajednica, kao i svaka druga, ne može funkcionirati bez učeničkog pristanka i opredjeljenja. Različite heterogene skupine u ovoj zajednici – učenici, učitelji, spremačice i drugi zaposlenici, roditelji, svi su zainteresirani za uspjeh škole, baš kao i Vi, i oni doprinose uspješnosti škole na svoje specifične načine. U isto vrijeme svaki sudionik ima na umu svoje osobne interese i potrebe. Ne možete kontrolirati različite skupine u školskoj zajednici, ali možete utjecati na njihovo ponašanje.

Moglo bi se reći da su učenici odgovorni za uspjeh svojih nastavnika i ravnatelja škole te da oni osobno ovise o Vama i Vašem osoblju u njihovom osobnom razvoju i školskim postignućima. Stoga se svi članovi školske zajednice oslanjaju jedni na druge. Važno je osvijestiti učenike o tome i vjerovati u njih, a ne ih zastrašivati i kontrolirati. Učenici moraju razviti stav građanske svijesti i odgovornosti – ne samo da bi igrali svoju ulogu u demokratskoj školskoj zajednici, već i u demokratskom društvu u cjelini. Građanska svijest uključuje osjećaj pripadnosti zajednici, kao i osjećaj građanske dužnosti. Odgovornost je za razmišljanje o nečijim postupcima i razmatranje učinaka tih radnji na druge. (Vidi Kompetencije za demokratsku kulturu Competences for democratic culture, str. 12 f., 41 f.).

Ako Vaša škola uspije učvrstiti te stavove kod svojih učenika, možete biti puno sigurniji da će se Vaši učenici znati ponašati „kad nema odrasle osobe u blizini”.