Kakve veze ima demokracija sa školovanjem?

Living Democracy » Principals » SUDJELOVANJE » Osviještenost » Kakve veze ima demokracija sa školovanjem?

Osnovni pristup, učinci, kompetencije, paradoksi, ograničenja

a) Učenje i življenje demokracije

Demokracija se može i treba poučavati u vrlo ranoj dobi. Pristup učenju koji promovira naša mrežna stranica „Živjeti demokraciju“ može se sažeti na sljedeći način:

  • trebamo znati o demokraciji kako bismo mogli živjeti u demokraciji
  • trebamo živjeti u demokraciji kako bismo mogli učiti o demokraciji.

Ove teze ukazuju na činjenicu da s jedne strane demokracija ovisi o učenju kako bi se mogla provoditi u praksi, a s druge strane, da je prakticiranje demokracije ključno za učenje o demokraciji. Stoga obrazovni sustav treba osigurati da mladi ljudi uče o demokraciji ako društvo želi ostati ili postati demokratsko. Kako su škole službeno odgovorne za obrazovanje mlade generacije, one moraju prakticirati demokraciju kako bi potaknule učenike da uče o demokraciji.

b) Učinci

Sudjelovanje ne samo da potiče učenje o demokraciji, već, kao što je pokazalo i istraživanje, ima pozitivan učinak na zdravlje učenika, učenje i nastavu općenito. Redovito vrednovanje povratnih informacija učenika o nastavi te uključivanje obitelji učenika i društvene zajednice u školovanje dovelo je do poboljšanja učenja i postignuća učenika te općenito veću kvalitetu škola i nastave. Analiza poučavanja iz različitih perspektiva (učenici, nastavnici) vrlo je učinkovit način za poboljšanje istih. Nadalje, sudjelovanje učenika pokazalo je da ima pozitivne učinke na samopoštovanje, odnose učenika i odraslih te učenika i učenika, kao i na moral u školi. Uključivanje nastavnika ili učenika u školske reforme dovelo je do obećavajućih rezultata.

c) Paradoksi

Institucijski paradoks

Škole podliježu normama, vrijednostima i zakonima određene države. One su odgovorne za obrazovanje mlade generacije. Učenici ne mogu odlučiti o pohađanju škole jer je školsko obrazovanje obvezno. Roditelji ih moraju poslati u školu. Nastavnici nisu slobodni poučavati što vole; oni se zapošljavaju da poučavaju ono što je država propisala u nastavnim kurikulima. Učiteljii su dužni ocijeniti učenike prema postignućima iz propisanih predmeta. Ravnatelji su zaposleni kako bi osigurali da škole rade u skladu sa službenim zakonima i propisima. Dakle, škole nisu mjesto na kojem slobodni i ravnopravni ljudi komuniciraju kako bi postigli zajedničko stajalište. Odnos među skupinama određen je hijerarhijom i raznolikim sredstvima kako bi se iskazala moć u svrhu pripreme mlađe generacije za suvremeni život i raspoređivanja na raznolike, nejednake položaje u društvu.

Pedagoški paradoks

Odnos nastavnik-učenik odražava činjenicu da iskusniji i obrazovaniji nastavnici prenose svoje znanje i iskustvo neupućenim i neiskusnim učenicima. Nejednakost između učitelja i učenika, kao i između roditelja i djeteta, definira potrebu za obrazovanjem, ali također predstavlja prepreku demokratskoj praksi.

d) Pazite na ograničenja i zamke

  • Započnite sa sobom! Saznajte koje su mjere i promjene unutar Vašeg osobnog dometa. Vi ste uzor u Vašoj školi. Samo ako demonstrirate i prakticirate demokraciju na djelu, možete očekivati ​​demokratske prakse od strane učitelja.
  • Jeste li zaista voljni dati glas članovima školske zajednice? Nitko ne želi otkriti da je njegovo angažiranje i uključenost bilo nizašto. Umjesto da prakticirate pseudemokratski aktivizam, poželjno je da donosite dobro informirane odluke te da ih objavljujete transparentno. Pseudodemokracija je kontraproduktivna i ima tendenciju potkopavanja povjerenja u daljnju demokratsku praksu.
  • Čak i ako pružite stvarnu i iskrenu priliku za demokratsku praksu, nemojte očekivati ​​da će je ljudi slijediti odmah. Doista, neki joj se ljudi mogu čak i opirati. Stoga je demokratska praksa zahtjevna i traži strpljenje svih uključenih. Nemojte se obeshrabriti. Nastavite! Na kraju će se isplatiti.
  • Budite vrlo jasni o mogućnostima unutar kojih se odluke mogu slobodno donositi i ograničenjima koja se ne smiju prekoračiti (npr. proračunska ograničenja, zakon, manjinska prava, Vaše obaveze i odgovornost voditelja škole, sukobljene uloge).