Holistički školski pristup u podučavanju demokratije i ljudskih prava

Pozicija direktora može se značajno razlikovati od zemlje do zemlje, ali način na koji ljudi najbolje uče ostaje isti. Saradnja i vršnjačko učenje, tj. nastavnici koji uče jedni od drugih, ne samo da poboljšavaju kvalitet nastave i učenja u vašoj školi, već i vaše školske razvojne resurse. Ovaj proces zavisi od vaše odluke da ga pokrenete zajedno sa nastavnicima i da ga organizujete i podržite.

Demokratske zajednice zavise od obrazovanih građana

Sve kompleksnija i dinamičnija društva u kojima živimo zahtijevaju obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava (ODG/OLjP) kao zajedničku pozadinu svake nastavne aktivnosti u školi, kako u razredu tako i izvan njega. Nivo obrazovanja koji je danas učenicima potreban daleko prevaziilazi samu sposobnost da čitaju, računaju i pišu. Umjesto toga, obrazovanje koje je danas učenicima potrebno uključuje:

• bolje razumijevanje svijeta;
• logično, kritičko i kreativno razmišljanje;
• sposobnost povezivanja apstraktnog sa konkretnim;
• sposobnost razumijevanja apstraktnih koncepata i simbola;
• sposobnost tumačenja činjenica i rezultata istraživanja;
• sposobnost samostalnog i kooperativnog učenja;
• ukratko, postati funkcionalno pismen.

Demokratske zajednice zavise od obrazovanih i kompetentnih građana. Obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava (ODG/OLjP) bavi se svim navedenim kompetencijama i obogaćuje ih vrijednostima i stavovima koji čine kulturu demokratije. Vidi Kompetencije za demokratsku kulturu.

ODG/OLjP kao holistički školski pristup

Pismenost se širi prevazilazeći granice između specijalističkih oblasti nauke i znanja. Štaviše, ona stvara zajedničku osnovu koja pojačava obim i ciljeve svakog akademskog predmeta, čime one koji uče priprema za izazove sadašnjosti i budućnosti. ODG/OLjP odgovara na neke od urgentnih kontroverznih pitanja naših društava i pruža takav koncept pismenosti za međupredmetni i holisitčki školski pristup. Na nivou školskih predmeta, poučavanje i učenje ne mora se ponovo osmisliti ili reorganizovati. Umjesto toga, njih bi trebalo integrisati u širu perspektivu, povezujući ih kao dio cjeline. Svaki predmet se fokusira na specifične sadržaje u nastavnom planu i programu, te na specifične metode i načine razmišljanja koje ti sadržaji i teme zahtijevaju. Iz perspektive cjelokupne škole, školski predmeti mogu biti zamišljeni kao hor. Svaki glas se jasno čuje, ali hor kao cjelina pjeva isto djelo, što znači da škola u cjelini dijeli iste obrazovne ciljeve.

Zajednička osnova

Holisitčki pristup u nastavi podstiče nastavnike da se usmjere prema jednoj grupi u školskoj zajednici, jer njihovo poučavanje, bez obzira na to koliko su različiti njihovi predmeti, dijeli specifične ciljeve, potrebe i izazove. Svi nastavnici rade sa učenicima istih starosnih grupa i suočavaju se sa istom raznovrsnošću među njima, na primjer, po njihovoj sposobnosti učenja. Štaviše, sticanje demokratske kulture takođe je zadatak čitave škole.

Iz toga slijedi da je u obrazovanju za demokratiju i ljudska prava školama potreban međupredmetni nastavni pristup kako bi učenici razumijeli ove pojmove i stekli određena znanja, zatim praktikovali vještine, razmatrali stavove i prihvatali vrijednosti koje građanima trebaju da bi učestvovali u demokratiji i podržavali je. Ovaj kohezivan, kolektivni i kolaborativni način poučavanja uključuje, takođe, i zaposlene u školi, roditelje i lokalnu zajednicu. Štaviše, ovaj pristup obogaćuje i jača nastavu kao osnovni princip školskog života u razredu, u školskom dvorištu i trpezariji, pa čak i izvan prostorija škole. Ne postoji akademska nauka ili predmet koji se može osloboditi služenja toj obrazovnoj potrebi.