Kakva je veza demokratije sa školovanjem?

Osnovni pristup, efekti, kompetencije, paradoksi, ograničenja

a) Učiti i živjeti demokratiju

Demokratija se može i treba naučiti u ranom dobu. Pristup učenju koji promoviše naša veb stranica “Living Democracy”/“Živjeti demokratiju” može se sumirati na sljedeći način:

• Moramo naučiti o demokratiji da bismo mogli da živimo u demokratiji
• Moramo da živimo u demokratiji da bismo mogli da učimo o demokratiji

Ove teze ukazuju na činjenicu da s jedne strane demokratija zavisi od obrazovanja koje će se sprovesti u praksu, a sa druge strane da je praktikovanje demokratije ključ za učenje o njoj. Stoga obrazovanje mora osigurati da mladi ljudi uče o demokratiji, ako društvo želi da ostane ili postane demokratsko. Kako su škole zvanično odgovorne za obrazovanje mlade generacije, one moraju da praktikuju demokratiju kako bi podstakle da učenici uče o demokratiji.

b) Efekti

Aktivna participacija ne samo da podstiče učenje o demokratiji već, kao što je istraživanje pokazalo, ima i pozitivan uticaj na zdravlje učenika, njihovo učenje i nastavu uopšte: redovna procjena povratnih informacija dobijenih od učenika o poučavanju i uključivanje učeničkih porodica i zajednica u kojima žive u u proces obrazovanja u školama dovelo je do poboljšanog njihovog učenja i postignuća i sveukupno veći kvalitet škole i nastave. Analiziranje poučavanja iz različitih perspektiva (učenika, nastavnika) izuzetno je efikasan način da se ono poboljša. Štaviše, pokazalo se da participacija učenika ima pozitivne efekte na samopoštovanje, odnose učenika i odraslih i učenika i učenika, kao i na etos u školi. Učešće nastavnika ili učenika u školskim reformama dovelo je do obećavajućih rezultata.

c) Paradoksi

Institucionalni paradoks

Škole podliježu normama, vrijednostima i zakonima određene države. One su odgovorne za obrazovanje mlade generacije. Učenici ne mogu da odluče da ne pohađaju školu, jer je školsko obrazovanje obavezno. Njihovi roditelji moraju ih poslati u školu. Nastavnici nijesu slobodni da poučavaju ono što oni vole; oni se zapošljavaju da poučavaju ono što je država propisala u nastavnim programima. Od njih se zahtijeva da ocenjuju učenike prema njihovim postignućima u propisanim predmetima. Direktori se zapošljavaju kako bi osigurali da škole rade u skladu sa zvaničnim zakonima i propisima. Dakle, škole nijesu mjesto gde slobodni i ravnopravni ljudi komuniciraju kako bi postigli zajedničko stanovište. Odnos između grupa određen je hijerarhijom i raznovrsnim sredstvima za ostvarivanje moći sa ciljem pripreme mlađe generacije za savremeni život i njihovog raspoređivanja na raznolike, nejednake položaje u društvu.

Pedagoški paradoks

Odnos nastavnik – učenik odražava činjenicu da iskusniji i obrazovaniji nastavnici prenose svoje znanje i iskustvo nepoznatim i neiskusnim učenicima. Nejednakost između nastavnika i učenika, kao i između roditelja i djeteta, definiše potrebu za obrazovanjem, ali, takođe, predstavlja prepreku demokratskoj praksi.

d) Pazite na ograničenja i zamke

• Počnite sa sobom! Saznajte koje su mjere i promjene unutar vašeg ličnog dometa. Vi predstavljate uzor za vašu školu. Samo ako pokažete i praktikujete demokratiju na djelu, možete očekivati demokratsku praksu od strane vaših nastavnika.
• Da li ste zaista spremni da date glas članovima školske zajednice? Niko ne želi da otkrije da je njegov angažman i uključivanje bilo uzaludno. Umjesto da praktikujete pseudo-demokratski aktivizam, poželjno je da donosite dobro informisane odluke i transparentno ih komunicirate. Pseudo-demokratija je kontraproduktivna i ima tendenciju da potkopa povjerenje u dalju demokratsku praksu.
• Čak i ako pružite stvarnu i iskrenu priliku za demokratsku praksu, nemojte očekivati da će je ljudi odmah slijediti. Zaista, neki ljudi mogu čak i da joj se odupru. Demokratska praksa je zahtjevna i stoga je neophodno strpljenje svih koji su uključeni. Ne budite obeshrabreni. Nastavite! Na kraju će to biti vrijedno truda.
• Budite vrlo jasni o mogućnostima unutar kojih se odluke mogu slobodno donositi i ograničenjima koja ne smiju biti prekoračena (npr. ograničenja budžeta, zakon, manjinska prava, vaše obaveze i odgovornost kao rukovodioca škole, sukobljene uloge).