Kako nastaviti dalje?
| Obrazovni ciljevi | Kroz raspravu u razredu, učenici utvrđuju šta je sve potrebno za nastavak projekta zidnih novina; oni treba da budu sposobni donositi odluke i snositi odgovornost. |
| Učenički zadaci | Učenici izražavaju stavove i donose odluku o svom angažmanu u nekom od sličnih projekata u budućnosti. |
| Sredstva | Tabla ili stalak s papirom. |
| Metode | Plenarna rasprava. |
Konceptualno učenjeDiskusija (razmjena argumenata, od latinskog discussio – argument) predstavlja poseban vid verbalne komunikacije između dvije ili više osoba prilikom koje se raspravlja – tj. diskutuje – o jednom ili više pitanja tako što svaka strana iznosi svoje argumente. Bez obzira na to o čemu se raspravlja, diskusija bi se trebala odvijati uz uzajamno poštovanje. Dobar način diskusije znači da učesnici dopuštaju, ili čak podstiču, izražavanje stavova i mišljenja koji se razlikuju od njihovih, i takve stavove pažljivo razmotre umjesto da ih bez ikakvog razmišljanja odbace. Lični kvaliteti, kao što su mirnoća, pribranost i ljubaznost, idu u korist obiju strana. U najboljem slučaju diskusija dovodi do rješenja problema ili do kompromisa koji je svima prihvatljiv. U modernim društvima diskusija predstavlja civilizirano, tj. nenasilno, sredstvo rješavanja nesuglasica, te razrješenja konflikata interesa i ciljeva. Konflikti se ne potiskuju nego se rješavaju. Učenjem i usavršavanjem vještina diskutiranja, učenici savladavaju osnovne elemente uspostave i održanja mira u društvu. |
Lekcija
Nakon što urednički timovi objave članke i daju kratak izvještaj o svom radnom iskustvu, učenici se fokusiraju na pitanje hoće li nastaviti projekat uređivanja zidnih novina. Sada kad svi učenici imaju određenu predstavu o tome koliko bi im vremena za to trebalo i s kojim bi se organizacionim problemima sretali, mogu realno diskutovati o pitanju nastavka projekta.
Iskustvo pokazuje da nastavnik može struktuirati i usmjeriti diskusiju tako što će na već pripremljenom papiru bilježiti učeničke ideje.
| Organizacija | Kadrovska pitanja | Saradnja | Vremenski plan |
|
Ukoliko nastavimo: – Šta sve moramo uzeti u obzir? |
Ko je zainteresiran? – Glavni urednik? |
– Kako zainteresirati i druge učenike u školi? – Koji bi nam se nastavnici željeli priključiti u projektu? – Možemo li organizirati posjete lokalnim uredništvima (štampanih medija, emitera ili elektronskih medija)? – Možemo li organizovati razgovor sa profesionalnim novinarom na času? |
Nastavnici koji rade na takvim projektima vrlo brzo shvate da se ne može sve planirati. Ovaj projekat od svih učesnika traži kontinuiran agnažman. On predstavlja živopisan, fascinantan, ali i težak, a ponekad i frustrirajući proces.
Nastavnici koji imaju iskustva sa tom vrstom projekata upoznati su sa redosljedom izvođenja glavnih aktivnosti i također znaju da je upravljanje projektom s određenom dozom autoriteta neophodna komponenta projekta, ali znaju i prepoznati momenat kada taj autoritet počinje gušiti svaku inicijativu na strani učenika. Učešće u ovakvim projektima učenicima pruža značajno iskustvo u obrazovanju za demokratiju i ljudska prava.
Nastavnici bi trebali iskoristiti svoj autoritet kako bi osigurali da se do kraja obrađivanja ove lekcije donesu jasne odluke i postavi odgovarajući vremenski plan izvođenja aktivnosti.
