Šesto poglavlje – shvatanje političke filozofije

Uvod

Slika prikazuje dječaka i djevojčicu koji su okrenuti jedno prema drugom. Pokazuju jedno drugom kocku sa simbolima koji predstavljaju političke filozofije. Važno je da se osmjehuju jedno drugom, jer su simboli različiti i ukazuju na polemike i nesuglasice. Važno je istraživati značenje tih simbola koliko god je to moguće. Dječak pokazuje simbol „zabrane atomske bombe“, kojim se izjašnjava za pacifizam. Pentagram može predstavljati socijalistički način razmišljanja, ali isto tako i holistički način razmišljanja o čovječanstvu.  Cik-cak linije mogu predstavljati vodu, kao simbol zaštite okoliša, ali njegovo značenje može biti i potpuno različito. Djevojčica pokazuje A-simbol anarhizma. Simbol ženskog spola može predstavljati feminizam. Cvijet može predstavljati zaštitu okoliša, ili mir, ali djevojčica je možda dala neko drugo značenje tom simbolu. Mladi ljudi koriste se ljudskim pravima – sloboda misli, sloboda izražavanja i jednakost. Ne postoji vlast koja će odrediti ko je u pravu a ko nije.

Slika također nosi jednu interesantnu i iznenađujuće složenu poruku. Mi kombiniramo simbole i koncepte u političkoj filozofiji kako bismo izrazili naše ideje i stajališta, ali oni mogu biti ambivalentni i zbunjujući. Stoga moramo drugima objasniti naše izbore i moramo pažljivo slušati. Postoje mnoga stajališta sa kojima se možemo ili ne možemo složiti. Šest simbola je dovoljno da nam daju ideju otvorenog pluralističkog društva. Trebali bi poštivati jedni druge, i tada možemo imati dobar argument koji nikome ne škodi i pogoduje svima.

Obrazovanje za demokratiju i ljudska prava integrira dvije dimenzije. Prva je povezana sa sadržajem. Shvatanje političke filozofije je važno za obrazovanje za demokratiju, pruža nam jasan smjer i vrijednosti kada prosuđujemo vrijednosti i kada djelujemo. Isto tako bolje razumijemo jedni druge.

Druga dimenzija obrazovanja za demokratiju odnosi se na kulturu civilizovanog sukoba – prepirati se se sa osmijehom, ako je moguće. O takvoj kulturi sukoba mora se podučavati u školama, kroz iskustvo i razmišljanje. Podučavanje može započeti u vrlo ranoj dobi a puno toga zavisi od primjera koji pokazuju nastavnici i direktori. Nastavnik obrazovanja za demokratiju bi trebao izbjegavati dvije zamke. Jedna je politička korektnost. Nije zadatak nastavnika da podučavaju učenike o bilo kojoj političkoj doktrini, niti bi učenike trebali prisiljavati da prihvate njihove lične vrijednosti. Druga je tiho negiranje, što je suptilni oblik opresije. Nastavnik bi trebao potaknuti učenike da objašnjavaju svoje izbore kako bi ih drugi razumjeli, ali ne treba ih prisiljavati da ih opravdavaju.

Predmetni zadaci se mogu usvojiti u različitim starosnim grupama i mogu se koristiti od osnovnog do višeg srednjeg nivoa.