Nastavna cjelina 8 (osnovna škola, 8. razred) – Dječija prava – temeljno istražena

A   Nastavni plan

B   Polazište i odgojno-obrazovni ciljevi

Ljudska i dječija prava ostat će samo slovo na papiru ako ne postanu nešto značajno za stvarni život osobe. Ona se trebaju primjenjivati u svakodnevnom životu i razumjeti kroz konkretno iskustvo, a povreda tih prava treba biti identificirana. Za sve to potrebno je vrijeme.

To znači da se moraju primijeniti na svakodnevni život, a kršenje ovih prava mora biti identificirano. Ako učenici trebaju razumjeti prava djeteta, na što smo ovdje fokusirani, oni trebaju postati aktivni i raditi s njima. Slušanje ili čitanje samo po sebi neće biti dovoljno. Kritičko razumijevanje i primjena prava djece nije samo cilj ove lekcije, već čitavog priručnika.

Također treba napomenuti (i prepoznati kod učenika) da pojam “prava djece”, ponekad uzrokuje znatnu iritaciju među adolescentima. S pravom, možda ne žele više biti nazivani “djeca”. Ipak, prava djeteta primjenjuju se i na njih, barem do 18 godina starosti.

Adolescenti bi trebali shvatiti da im prava djece (bez obzira na upotrebu riječi “djeca”) omogućuvaju instrument koji im može pomoći u prepoznavanju slučajeva nepravde i pravde.

Ratifikacijom Konvencije o pravima djeteta, svaka država prihvata obavezu da ta prava provede svim mogućim sredstvima. Ovo zauzvrat podrazumijeva visok prioritet u procesu implementacije i uključuje podršku djeci i mladima da se koriste i primjenjuju prava.

U nastavnom projektu za 8. razred sugerišemo da bi se učenici trebali dublje baviti Konvencijom o pravima djeteta istražujući slučajeve provedbe i, obrnuto, kršenja prava djeteta u sferama svakodnevnog života.

Kao mogući i smisleni dodatni cilj projekta savjetovali smo izložbu plakata o različitim pravima djece.

Svaki se poster sastoji od različitih elemenata: opis kontakta, analiza, primjeri i ilustracije prava djeteta u obliku pitanja.

Ovaj pristup podstiče analitički i kreativan pristup temi.
Iz pedagoške perspektive, ova izložba pruža priliku i podsticaj dubljeg razumijevanja određenih članova Konvencije.

Možda bi učitelji iz drugih razreda mogli nastupati kao žiri koji bi odabrao najljepši poster za koji se dodjeljuje mala nagrada (npr. ulaznice za kino, bonovi za knjige).

Primjeri iz lokalnog života ili međunarodnog konteksta trebali bi se uzeti iz različitih štampanih medija koje su učenici donijeli u školu.

Čitanje novina i časopisa stoga će biti osnovni element pripreme. Bez učestvovanja u saradničkom učenju (koji se radi u malim projektnim grupama), učenici neće postići svoje ciljeve. Ovo je daljnji cilj nastave ovog projekta.

Projekat bi trebao obuhvatiti oko četiri nastavna časa. Nije svaka lekcija sama po sebi kompletna, nego sve lekcije tvore cjelinu. Unutar grupa, učenicima treba omogućiti da rade razumne planove za sebe.

U cilju održavanja izložbe za Dan dječijih prava (20. novembar), preporučljivo je započeti projekat krajem oktobra / početka novembra.

C   Ključna pitanja za razmišljanje o nastavnoj cjelini 8

Nastavni materijali

• Veliki listova papira (A2 za postere)
• Papiri u raznim bojama
• Flomasteri
• makaze
• ljepilo
• Stari časopisi i novine
• Slike i fotografije
• Tekst Konvencije o pravima djeteta
• Kartice o dječijim pravima
• Tekst Konvencije o pravima djeteta
• Kartice s pravima djeteta

D   Procedura

Lekcija 1

Učiteljica predstavlja cijeli plan četiri sljedeće lekcija učenicima. Razred je trebao shvatiti da se bave temom dječijih prava, provoditi istraživanja i napokon stvoriti plakate koji pokazuju prava djece, kako bi (možda) ušli u takmičenje. Moglo bi biti pametno započeti aktiviranje prethodnog znanja učenika o pravima djeteta.

Učiteljica uručuje učenicima kopije Konvencije o pravima djeteta iz 1989. godine (vidi dodatak) od 54 člana, s time da su član 41 i 42 – najznačajniji za učenike.

Zadatak: Pročitajte cijeli tekst (možda ga dovršite za domaću zadaću). Odaberite tri člana za koje smatrate da su posebno važni.

Na popisu koji je pripremila učiteljica s članovima pod brojevima, učenici označavaju članove za koje smatraju da su posebno važni. Rezultati se broje i popis se izrađuje i reda prema najčešće odabranim članovima.

Održava se rasprava u razredu (moderira je učiteljica). Pitanja za podsticaj:

• Kako su se pojavili ti prioriteti, koji su bili motivi za njihov odabir?
• Kako ovaj odabir prioriteta odražava stvarnu situaciju djece i adolescenata ovdje?
• Možete li identifikovati osnovno načelo?
• Koji su elementi izostavljeni?

Lekcije 2 i 3

Učenici bi trebali raditi u grupama od tri učenika. Učiteljica je mogla formirati te grupe:

a) odabir slučajnim odabirom (npr. brojenjem 1 – 2 – 3);
b) omogućavanje odabira učenika, iako treba uzeti u obzir razrednu dinamiku i uključenost;
c) koristeći transparentne kriterije koje odredi učiteljica.

Učenici daju ime grupi i dijele tri zadatka. Svaka grupa treba menadžera vremena, menadžera materijala i koordinatora.

Zapisuju za šta je svaki član grupe odgovoran na vrhu A2 listova papira. Ovi se listovi za planiranje  zatim okače u razredu.

Kasnije će ih grupe koristiti za dokumentiranje koraka koje su poduzeli kako bi dovršili svoj rad.

U međuvremenu, učiteljica je skinula listu s deset najčešće odabranih članaka i položila ih na sto s licem prema dolje. Grupa koordinatora sada će slučajno odabrati član iz Konvencije.

Sada dobijaju opis zadatka (vidi dolje):