Četvrta lekcija: Učenički parlament

Living Democracy » Textbooks » Četvrta lekcija: Učenički parlament

 Kako bi trebalo upravljati školom?

Obrazovni ciljevi Učenici mogu definirati kriterije koji se tiču toga kako bi se trebalo vladati školom i o ulozi Vijeća učenika u tom procesu.
Učenički zadaci Učenici raspravlju kako bi radio njihov idealni Učenički parlament.
Sredstva

Upitnik za svakog učenika (materijal za učenike 9.3), veliki komad papira i flomasteri za svaku grupu od 4 do 6 učenika.
Metode Prezentacije, individualni i rad u manjim grupama. Razredna rasprava.

Osnovne informacije

I mladi su također građani. Oni imaju pravo učestvovati u odlučivanju o stvarima koje se tiču njih i njihove zajednice. To se također odnosi i na njihovu školu. Mehanizmi koji omogućavaju učenicima da učestvuju u upravljanju školom ne samo da pomažu mladima da ostvare svoja prava, nego im pomažu i da nauče nešto više o demokratskim procesima. Samo ustrojstvo i funkcioniranje tih mehanizama, međutim, otvoreno je pitanje. Neki smatraju da je za svaku školu važno da ima svoj zasebni učenički parlament, dok drugi tvrde da to nije neophodno i da postoje i drugi načini da se učenici uključe u upravljanje školom.

Čas bi trebao početi materijalima koje su učenici pripremili za domaći rad. Ovisno o raznovrsnosti njihovog materijala i potrebi za raspravom, vremenski okvir će se možda morati proširiti na još jedan čas. Kako postoje ograničenja u tom pogledu, nastavnik može prikupiti učeničke radove i dati im pismenu povratnu informaciju. Nastavnik bi se, međutim, morao pobrinuti da učenički radovi dobiju pažnju koju zaslužuju.

Lekcija

Učenici započinju čas predstavljanjem rezultata njihovih anketa koje pokazuju šta misle njihove porodice i prijatelji o odgovornostima građana. Učenici raspravljaju o svojim rezultatima.

Nastavnik uvodi novu temu pozivajući se na učeničke materijale, ukoliko je potrebno, te pitajući učenike što misle o tome koliko dobro radi njihov učeničko vijeće ili učenički parlament. Ako u tom trenutku ne postoji oblik predstavljanja učenika u školi, nastavnik bi ih trebao pitati znaju li neku školu u kojoj on postoji i, ako znaju, u kojem obliku.

Nastavnik daje učenicima zadatak da zamisle idealni učenički parlament, tj. grupu demokratski izabranih učenika koji zastupaju interese svih učenika u školi.

Nastavnik im daje upitnik (materijal za učenike 9.3) koji učenici samostalno popunjavaju.

Nastavnik potom dijeli razred na grupe od po četiri do šest učenika. Učenicima u grupama ostavlja se nešto vremena da uporede odgovore na upitnik i da jedni drugima postave dodatna pitanja. Nakon toga svaka grupa dobije veliki list papira i nekoliko flomastera. Zadatak grupa je osmisliti statut idealnog učeničkog parlamenta. Nastavnik bi trebao objasniti šta je statut i dati neke primjere vrsta pravila za koja mogu očekivati da će se naći u statutu učeničkog parlamenta.

Nakon što završe, grupe prezentiraju svoje rezultate ostatku razreda i razgovaraju o pitanjima koja se time otvaraju; na primjer:

  • Koliko bi vlasti trebali imati učenici, a koliko direktor i nastavnici?
  • Ko bi trebao imati zadnju riječ u donošenju odluka koje se tiču upravljanja školom?
  • Može li škola predstavljati demokratski sistem?

Na kraju bi učenici trebali održati zajedničku prezentaciju direktoru škole i iznijeti mu neke konkretne prijedloge kad je riječ o njihovoj školi, naravno, ukoliko to žele.

Za domaću zadaću učenici bi trebali provesti anketu među porodicom i prijateljima i pitati ih sljedeće:

  • Mislite li da bi svaka škola u državi trebala imati učenički parlament? Zašto, odnosno zašto ne?

Učenici bi trebali predstaviti rezultate ankete na početku sljedećeg časa.

Treća lekcija: Ja i moja uloga
Materijal za učenike 9.1: Kraljevstvo Sikkal
Print
Preuzimanje datoteka