Prvi dio – Razumijevanje demokratije i ljudskih prava

Ideja o odgoju i obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava nije novijeg datuma. Koncept civilnog ili obrazovanja za demokratiju i ljudska prava već je više godina prisutan u brojnim evropskim zemljama i implementiran na mnoge različite načine. Uglavnom se sastojao od informisanja pojedinaca o političkom sistemu– odnosno o ustavu – na snazi u njihovoj zemlji, korištenjem formalnih metoda instruisanja. Pripadajući model građanstva bio je zbog toga pasivan i minimalan. Pojam građanstva je za veliku većinu običnih ljudi značio tek nešto više od očekivanja da poštuju zakon i glasaju na javnim izborima. Te su odgovornosti propisivale pravne i kulturne sredine unutar kojih su građani živjeli. Neke zemlje su uključile odgoj i obrazovanje za ljudska prava u svoj nastavni plan i program. Odgojno-obrazovni radnici širom Evrope postajali su sve svjesniji poveznica između odgoja i obrazovanja za demokratsko građanstvo i odgoja i obrazovanja za ljudska prava.

Posljednjih godina, međutim, fenomeni koji su se pojavili i promjene koje su se odvijale širom Evrope dovele su u pitanje takav model građanstva. To uključuje:

• etničke konflikte i nacionalizam;
• globalne prijetnje i nesigurnost;
• razvoj novih informacionih i komunikacijskih tehnologija;
• probleme zaštite okoliša;
• kretanja stanovništva;
• pojavljivanje novih oblika ranije potisnutih kolektivnih identiteta;
• potrebu za većom ličnom autonomijom i novim oblicima jednakosti;
• slabljenje društvene kohezije i međuljudske solidarnosti;
• nepovjerenje prema tradicionalnim političkim institucijama, oblicima vladanja i političkim vođama;
• sve veću međusobnu povezanost i međuzavisnost u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu na regionalnom i međunarodnom nivou.

S obzirom na takve izazove, postalo je jasno da je potrebna nova vrsta građana: građana koji nisu samo informisani i razumiju svoje formalne građanske odgovornosti, već su i aktivni – sposobni da samostalno učestvuju u životu svojih zajednica, svoje zemlje i na globalnom nivou, da aktivno djeluju na način koji odražava njihovu ličnost te da pomažu u rješavanju problema.