Prvi dio – Razumijevanje demokratije i ljudskih prava

Ideja o vaspitanju i obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava nije novijeg datuma. Koncept civilnog ili obrazovanja za demokratiju i ljudska prava već je više godina prisutan u brojnim evropskim zemljama i implementiran na mnoge različite načine. Uglavnom se sastojao od informisanja pojedinaca o političkom sistemu – odnosno o ustavu – na snazi u njihovoj zemlji, korišćenjem formalnih metoda poučavanja. Postojeći model građanstva bio je zbog toga pasivan i minimalan. Pojam građanstva je za ogromnu većinu običnih ljudi značio tek nešto više od očekivanja da poštuju zakon i glasaju na javnim izborima. Te su odgovornosti propisivale pravne i kulturne sredine unutar kojih su građani živjeli. Neke zemlje su uključile vaspitanje i obrazovanje za ljudska prava u svoj nastavni plan i program. Vaspitno-obrazovni radnici širom Evrope postaju sve svjesniji povezanosti između vaspitanja i obrazovanja za demokratsko građanstvo i vaspitanja i obrazovanja za ljudska prava.

Posljednjih godina, međutim, dogadjaji i promjene koje su se odvijale širom Evrope dovele su u pitanje takav model građanstva. To spadaju:

• etnički konflikti i nacionalizam;
• globalne prijetnje i nesigurnost;
• razvoj novih informacionih i komunikacijskih tehnologija;
• problemi zaštite životne sredine;
• kretanja stanovništva;
• pojavljivanje novih oblika ranije potisnutih kolektivnih identiteta;
• potreba za većom ličnom autonomijom i novim oblicima jednakosti;
• slabljenje društvene kohezije i međuljudske solidarnosti;
• nepovjerenje prema tradicionalnim političkim institucijama, oblicima vladanja i političkim vođama;
• sve veća međusobna povezanost i međuzavisnost u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu na regionalnom i međunarodnom nivou.

S obzirom na takve izazove, postalo je jasno da je potrebna nova vrsta građana: građana koji nijesu samo informisani i razumiju svoje formalne građanske odgovornosti, već su i aktivni – sposobni da samostalno učestvuju u životu svojih zajednica, svoje zemlje i na globalnom nivou, da aktivno djeluju na način koji odražava njihovu ličnost te da pomažu u rješavanju problema.