Kako bi zakon trebalo primjenjivati na mlade ljude?
| Obrazovni ciljevi | Razmotriti kako se zakon primjenjuje na mlade ljude. |
| Učenički zadaci | Ispitati koje je zakonom određeno starosno doba od kojeg mladi mogu početi da participiraju u raznim aktivnostima odraslih. Razmotriti koliko su važeći zakoni adekvatni kada su u pitanju mladi. |
| Sredstva | Tri velika znaka s oznakom „A”, “B” i “C” postavljena na tri različita zida učionice. Kopije radnog lista za učenike 8.1 – jedan za svaka dva učenika. Flomasteri i veliki list papira za svaku grupu od 4 do 6 učenika. |
| Metodi | Rad u paru i manjim grupama; diskusija u kojoj učestvuje cijeli razred. |
Osnovne informacijeOva lekcija uključuje dosta fizičke aktivnosti. Ukoliko smatrate da to nije pogodno za vaše učenike, glavna vježba može se izmijeniti i prilagoditi tako da učenici ostanu da sjede u klupama – kod glasanja mogu, recimo, dići ruku ili karticu sa oznakom „A”, “B” ili “C” umjesto da mijenjaju mjesto. |
Lekcija
Na početku lekcije nastavnik pita učenike da li misle da je pošteno da postoji zakon po kojem su mladi obavezni da idu u školu – s obzirom na to da ne postoji sličan zakon za odrasle:
- Mislite li da je pravedno da postoji zakon koji prisiljava mlade da idu u školu?
Zašto, odnosno zašto ne?
Nastavnik zatim dijeli učenike na parove i daje im upitnik koji treba da popune (radni list za učenike 8.1). Upitnik se odnosi na zakonski određeno starosno doba od kojeg mladi u svojoj zemlji imaju pravo da participiraju u raznim aktivnostima odraslih.
Nastavnik poziva nekoliko parova da se dobrovoljno jave i pročitaju po jedan odgovor. Nakon svakog odgovora, nastavnik se zaustavlja i, ukoliko je potrebno, koriguje odgovor koju su dali učenici. Učenici potom zapisuju tačan odgovor na upitnik.
Kod svakog odgovora nastavnik bi parovima trebalo da postavi sljedeća pitanja:
- Šta mislite je li to starosno doba:
a) prenisko?
b) previsoko?
c) odgovarajuće?
Nastavnik parovima ostavlja nekoliko trenutaka da razmisle i odluče, a potom ih upućuje da pređu u odgovarajući kraj učionice, zavisno od njihovog odgovora. (Nastavnik je prije toga postavio velike oznake „A“, „B“ i „C“ na odgovarajuća mjesta.)
Nastavnik nasumice proziva neke parove da ostatku razreda iznesu svoj stav i argumente kojim ga podupiru. Ostalim učenicima nastavnik daje mogućnost da postavljaju pitanja datom paru u vezi sa njihovim stavom.
Na kraju ovog dijela lekcije nastavnik pita sljedeće:
- Mislite li da je pravedno to što zakon mlade tretira drugačije od odraslih? Zašto jeste, odnosno zašto nije?
Nakon toga nastavnik dijeli razred na grupe od po 4 do 6 učenika i svakoj grupi daje markere i veliki list papira. Nastavnik upućuje grupe da pokušaju da navedu primjer promjene u zakonskoj regulativi svoje zemlje koja bi išla u prilog mladima. Učenici mogu predložiti potpuno nov zakon, na primjer, da bi svaka škola trebalo da ima učenički parlament ili da bi trebalo da postoji minimalna dnevnica kod zapošljavanja mladih, ili mogu predložiti izmjene u postojećoj regulativi, na primjer, zakona o starosnom dobu neophodnom za glasanje ili posjedovanje vozačke dozvole. Svaka grupa bi trebalo da pripremi prezentaciju o temi koju je izabrala i, pri tome, ukratko izložiti glavne argumente i konkretnu korist koju bi mladi imali od tog novog zakona. Nakon prezentacija razred može glasati o tome koja je grupa imala najbolji predlog.
Kao posljednji zadatak ili za domaći zadatak učenici bi trebalo da razmisle o tome šta oni, kao mladi ljudi ili kao grupa učenika, mogu učiniti da uvjere vlasti da prihvate njihov(e) predlog(e) promjena u zakonskoj regulativi.
