Lekcija 1: Ko je zadužen za upravljanje?

Living Democracy » Textbooks » Lekcija 1: Ko je zadužen za upravljanje?

Koji je najbolji način da se upravlja jednom zemljom?

Obrazovni ciljevi Učenici uče o različitim oblicima vlasti, npr. demokratiji i diktaturi.
Učenički zadaci Učenici razmatraju pravičnost sistema vlasti u jednom imaginarnom društvu.
Sredstva Kopije radnog lista za učenike 9.1 za svakog učenika, papir i olovke.
Metodi Priča, rad u paru, razredna rasprava, formalna debata.

Konceptualno učenje

Oblici vladavine mogu se klasifikovati na više načina, na primjer, prema tome ko ima vlast, prema načinu na koji se vlast daje narodu, prema tome gdje leži suverenitet i kako se vladavina provodi u djelo. U praksi, glavni oblici vladavine jesu demokratija, monarhija, teokratija i tiranija ili diktatura. Njih možemo posmatrati kao „idealne tipove“, jer u praksi oni u istoj zemlji mogu koegzistirati – na primjer, parlamentarna demokratija u sebi može sadržavati elemente diktature ili koegzistirati sa vladavinom kraljevske porodice.

Lekcija

Nastavnik počinje čas čitanjem priče „Kraljevina Sikal“ (radni list za učenike 9.1). Svaki učenik bi trebalo da ima svoj primjerak priče, kako bi mogao pratiti ono što nastavnik čita.

Nastavnik bi nakon pročitanog jednog dijela priče trebalo da se zaustavi i pita učenike:

  • Šta mislite o životu u Kraljevini Sikal iz onoga što smo do sada pročitali?

Na kraju priče, nastavnik bi trebalo da upita:

  • A šta sad mislite o životu u Kraljevini Sikal?

Nastavnik dijeli učenike na parove i upućuje ih da razmisle o kvalitetu života u Kraljevini Sikal. Učenicima se podijele papiri na koje treba da zabilježe ono što, po njihovom mišljenju, predstavlja prednosti i mane života u Kraljevini Sikal.

Parovi prezentiraju razredu svoje ideje, a nastavnik zapiše najvažnije tačke kako bi svi mogli vidjeti.

Zatim nastavnik traži od cijelog razreda da razmisle na koji se način vlada Sikalom:

  • Mislite li da se Kraljevinom Sikal vlada pravedno? Zašto ili zašto ne?
  • Ukoliko mislite da bi se njome moglo vladati još pravednije, šta bi onda u tom cilju trebalo promijeniti?

Potom nastavnik traži od učenika da zamisle da su oni stanovnici Kraljevine Sikal. Razred se dijeli u dvije velike grupe za debatu: jedna grupa brani tezu da bi zemljom i dalje trebalo da vlada kralj, dok druga grupa zastupa tezu da bi svaki stanovnik, a ne samo kralj, trebalo da ima udjela u upravljanju zemljom. Učenicima se ostavlja nekoliko minuta da smisle i zabilježe argumente koje će koristiti u debati. Dvije grupe sjednu okrenute jedna prema drugoj, na dva kraja učionice, i debata počinje. Učenici iz obje grupe naizmejnično izražavaju svoje stavove, po mogućnosti uz predaju palice grupi koja je na redu za debatovanje, to jest, palice koja se koristi kao mikrofon.

Nastavnik kaže učenicima da daju mišljenje o tome koja je od dvije strane imala bolje argumente.

Učenici su sada spremni za krako objašnjenje (induktivni pristup). Nastavnik piše nazive pet oblika vladavine i objašnjava u čemu se oni razlikuju, vraćajući se na učeničke izjave kad god je to moguće:

  • monarhija;
  • demokratija;
  • diktatura;
  • teokratija;
  • anarhija.

Čas završava tako što se učenici pitaju o sistemu vlasti u njihovoj zemlji. Učenici za domaći zadatk treba da saznaju nešto više o pomenutom sistemu i da sastave kviz, od pet do deset pitanja, kojim će na sljedećem času testirati znanje ostalih učenika.