|
Ova tabela sažima informacije koje su nastavniku potrebne u svrhu planiranja i izvođenja časa. Razvijanje kompetencije odnosi se direktno na obrazovanje za demokratiju i ljudska prava. Cilj učenja pokazuje šta učenici znaju i razumiju. Zadatak (zadaci) koji se daju učenicima, uz metod, važni su sastavni dijelovi procesa učenja. Kontrolni popis materijala predstavlja pomoć u pripremi časa. Raspored vremena nastavniku omogućava okvirno planiranje vremena. |
|
| Razvijanje kompetencije | Analiziranje složene situacije, donošenje odluka pod pritiskom vremena. |
| Cilj učenja | Učenici postaju svjesni dilema oko uspostavljanja održivosti. |
| Zadaci za učenike | Učenici prepoznaju probleme, pronalaze rješenja i utvrđuju strategije. |
| Materijali i sredstva | Nastavni materijali 4.1-4.4: 4.1 Primjerci evidencijskih listova za grupe. 4.2 Tabela reprodukcije riblje populacije (za nastavnika). 4.3 Evidencijska tabela (flip chart, tabla ili folija). 4.4 Dijagram evidencije (flip chart, tabla ili folija). Džepni kalkulator ili kompjuter. Trake papira (A4), flomasteri. |
| Metod | Učenje kroz zadatke. |
| Raspored vremena | 1. Uvod u igru ribolova. 10 min. |
| 2. Igra ribolova (tri kruga). 30 min. | |
InformacijeAko uslovi to dopuštaju, lekcije 1 i 2 trebalo bi spojiti. Međutim, igra se može igrati i u dva odvojena kruga. U početku se učenici ne podstiču da međusobno razgovaraju, ali nastavnik ne interveniše i ako razgovarju – osim kada insistira na poštovanju raspoloživog vremena. |
Opis lekcije
Faza 1: Uvod u igru ribolova
Nastavnik učenicima objašnjava kako će da igraju igru koja će simulirati važan dio stvarnog života.
„Zamislite da ste stanovnici jednog od četiri seoske zajednice nastanjene na obali jezera. U jezeru ima jako mnogo ribe, pa ne treba da brinete o tome kako ćete se prehraniti. Ribarstvo je jedina ekonomska grana; nemate nikakav drugi izvor prihoda.“
Nastavnik može ilustrovati uvod jednostavnim crtežom na tabli ili flip chart-u koji prikazuje jezero, nešto riba i četiri ribarska sela od kojih iz svakog isplovljava po jedan brodić.
„Cijelu sezonu ribarite, a zimi i u proljeće sezona ribarenja se zatvara s ciljem da se omogući obnavljanje riblje populacije. Tokom tih mjeseci morate živjeti od vlastitih zaliha sušene ribe i popravljati svoje brodiće i mreže da budu spremni za sljedeću sezonu.“
Učenici potom dobijaju uputstva za igranje igre ribolova.
Formiraju četiri grupe s ne više od šest učenika u grupi (ako ima više od četiri grupe, potrebno je tome prilagoditi tabelu s rezultatima – vidi nastavni materijal 4.3).
Svaka grupa je jedan tim ribara. Predlažemo da svom brodiću daju neko zanimljivo ime i dajemo tabelu za evidenciju ulova. Igra se u krugovima koji predstavljaju ribolovne sezone i lovostaj tokom kojeg se riblja populacija obnavlja.
Nastavnik koristi samo jednu frazu kojom definiše cilj igre, „Pokušajte da ulovite što je moguće više ribe“. Ovo uputstvo može se shvatiti na različite načine, ali nastavnik ništa ne dodaje i učenicima ostavlja da odluče kakva će biti njihova ribarska politika. U lekciji 3 učenici se vraćaju tom polazištu.
Na početku sezone, svaka grupa odlučuje o ribljoj kvoti koju želi da ulovi. Maksimalna riblja kvota je 15% po brodiću. Budući da riblja populacija na početku prve sezone iznosi 140 tona, to znači da je maksimalan ulov po grupi 21 tona (ograničenje po svakoj grupi mora se prilagoditi ako učestvuje više od četiri grupe.)
Nastavnik ne daje nikakve dodatne informacije o tome šta se događa ako svaka od četiri grupe dosegne maksimum pa njihov ukupni ulov iznosi 84 tone. To je već dio igre: učenicima postaje jasno koliko malo znaju. Ne znaju što će odlučiti njihovi konkurenti, niti znaju stopu reprodukcije riblje populacije. Ako žele, mogu sami nastojati da to utvrde.
Faza 2: Igra ribolova
Počinje prvi krug. Grupe razgovaraju o tome koju će kvotu izabrati. Nakon četiri minuta nastavnik traži da mu grupe daju evidencijski obrazac. Unosi njihove kvote u evidencijsku tabelu, izračunava tone koje je ulovio svaki brodić, kao i ukupnu kvotu i ulov u prvoj sezoni (ovdje će korisno poslužiti džepni kalkulator ili kompjuter). Nastavnik unosi rezultate u tabelu i pokazuje ih učenicima. Situacija sa zalihama ribe i ukupnim ulovom prikazana je na dijagramu iz nastavnog materijala 4.4.
Služeći se tabelom rasta, nastavnik upoznaje učenike sa stanjem ukupne riblje populacije na početku druge sezone.
Evidencijski obrasci vraćaju se učenicima i oni unose ukupne iznose ulova za pojedinu sezonu.
Iskustvo je pokazalo da učenici na početku igre obično idu do maksimuma pa je ukupni ulov od 70 tona – pola riblje populacije – sasvim vjerovatan; može biti i veći. Ako je riblja populacija do pola iscrpljena, obnovit će se kako bi dosegla novi nivo od 94 tone. To znači da se riblja populacija za godinu dana smanjila za trećinu. Krivulja na dijagramu naglo pada i ukazuje na neposrednu opasnost potpunog iscrpljivanja ribljih zaliha.
Učenici sada postaju svjesni opasnosti. Ako svi iskoriste maksimalnu kvotu od 15%, riba će za dvije do tri sezone biti blizu istrebljenja. Grupe će raspravljati o tome da li smanjiti kvote kako bi spriječili potpuno izumiranje. Od tog trenutka, svaka se igra različito odvija, zavisno od starosti učenika ili od pola.
Sljedeći krugovi se igraju na isti način. Tokom sljedeća tri kruga, učenici se ne podstiče na razgovor, ali to se na njihovu inicijativu ipak može dogoditi. Nastavnik, kao voditelj igre, ostavlja učenicima neko vrijeme za razgovor, ali insistira da se nakon 5 minuta nastavi igrati sljedeći krug; to odražava stvarnost – kada započne sezona, ribari moraju raditi svoj posao.
Nakon nekoliko krugova, nastavnik može izvesti „čudo“, ako se ulovi prebrzo smanje, dodajući nekoliko dodatnih tona brojci u tabeli porasta.
Nakon četvrtog kruga, nastavnik podstiče učenike na razgovor ako to već prije nijesu učinili.
Nekad će donijeti zajedničku odluku, a nekad ne. Grupe odlučuju žele li, i u kojem obimu, biti obavezani međusobnim sporazumima – kao u stvarnom životu.
