|
Ova tablica sažima informacije koje su nastavniku potrebne za planiranje i izvođenje lekcije. Razvijanje kompetencije izravno upućuje na ODGLJP. Cilj učenja pokazuje što učenici znaju i razumiju. Zadatak (zadaci) koji se daju učenicima, uz metodu, bitni su sastavni dijelovi procesa učenja. Kontrolni popis materijala je pomoć u pripremi nastavnog sata. Raspored nastavniku omogućuje okvirno planiranje vremena. |
|
| Razvijanje kompetencije | Analiziranje složene situacije, donošenje odluka pod pritiskom vremena. |
| Cilj učenja | Učenici postaju svjesni dilema oko uspostavljanja održivosti. |
| Zadaci za učenike | Učenici prepoznaju probleme, pronalaze rješenja i utvrđuju strategije. |
| Materijali i sredstva | Nastavni materijali 4.1- 4.4: 4.1 Preslike evidencijskih listova za grupe. 4.2 Tablica reprodukcije riblje populacije (za nastavnika). 4.3 Evidencijska tablica (preklopnik, ploča ili prozirnica). 4.4 Dijagram evidencije (preklopnik –flipchart-, ploča ili prozirnica). Džepni kalkulator ili računalo. Trake papira (A4), flomasteri. |
| Metoda | Učenje kroz zadatke. |
| Raspored | 1. Uvod u ribarsku igru. 10 min. |
| 2. Ribarska igra (tri kruga). 30 min. | |
InformacijeAko uvjeti to dopuštaju, 1. i 2. lekciju bi trebalo spojiti. Međutim, igra se može igrati i u dva odvojena kruga. U početku se učenike ne potiče na međusobno razgovaranje, niti nastavnik intervenira ako to čine – osim kada insistira na poštivanju raspoloživog vremena. |
Opis lekcije
1. dio: Uvod u ribarsku igru
Nastavnik učenicima objašnjava kako će igrati igru koja će simulirati važan dio stvarnog života.
„Zamislite da ste stanovnici jednog od četiri seoske zajednice koje nastanjuju obale jezera. U jezeru ima jako puno ribe, pa ne trebate brinuti o tome kako ćete se prehraniti. Ribarstvo je jedina gospodarska grana; nemate nikakav drugi izvor prihoda.“
Nastavnik može ilustrirati uvod jednostavnim crtežom na ploči ili preklopniku (flipchartu) koji prikazuje jezero, nešto riba i četiri ribarska sela od kojih iz svakog isplovljava jedno plovilo.
“Cijelu sezonu ribarite, no zimi i u proljeće se sezona ribarenja zatvara s ciljem da se omogući obnavljanje riblje populacije. Tijekom tih mjeseci morate živjeti na vlastitim zalihama sušene ribe i popravljati svoje brodiće i mreže da budu spremni za sljedeću sezonu.“
Učenici potom dobivaju upute za igranje ribarske igre.
Formiraju četiri grupe s ne više od šest učenika u grupi. (ako ima više od četiri grupe, potrebno je tome prilagoditi tablicu s rezultatima – vidi Nastavni materijal 4.3).
Svaka grupa je jedan tim ribara. Predlažemo im da svom brodiću nadjenu neko zanimljivo ime i dajemo im tablicu za evidenciju ulova. Igra se u krugovima koji predstavljaju ribolovne sezone i lovostaj tijekom kojeg se riblja populacija obnavlja.
Nastavnik koristi samo jednu frazu kojom definira cilj igre, „Pokušajte uloviti što je moguće više ribe“. Ova uputa se može shvatiti na različite načine, no nastavnik ništa ne dodaje i učenicima ostavlja da odluče kakva će biti njihova ribarska politika. U 3. lekciji se učenici vraćaju tom polazištu.
Na početku sezone, svaka grupa odlučuje o ribljoj kvoti koju želi izloviti. Maksimalna riblja kvota je 15% po plovilu. Budući da riblja populacija na početku prve sezone iznosi 140 tona, to znači da je maksimalan ulov po grupi 21 tona (ograničenje po svakoj grupi mora se prilagoditi ako sudjeluju više od četiri grupe.)
Nastavnik ne daje nikakve dodatne informacije o tome što se događa ako svaka od četiri grupe dosegne maksimum pa njihov ukupni izlov iznosi 84 tone. Ovo je već dio igre: učenicima postaje jasno koliko malo znaju. Ne znaju što će odlučiti njihovi konkurenti, niti znaju stopu reprodukcije riblje populacije. Ako žele, mogu to sami nastojati utvrditi.
2. dio: Ribarska igra
Počinje prvi krug. Grupe razgovaraju o tome koju će kvotu izabrati. Nakon četiri minute nastavnik traži da mu grupe daju evidencijski obrazac. Unosi njihove kvote u evidencijsku tablicu, izračunava tone koje je izlovio svaki brodić te ukupnu kvotu i ulov u prvoj sezoni (ovdje će korisno poslužiti džepni kalkulator ili računalo). Nastavnik unosi rezultate u tablicu i pokazuje ih učenicima. Situacija sa zalihama ribe i ukupnim ulovom prikazana je na dijagramu iz nastavnog materijala 4.4.
Služeći se tablicom rasta, nastavnik upoznaje učenike sa stanjem ukupne riblje populacije na početku druge sezone.
Evidencijski obrasci se vraćaju učenicima i oni unose ukupne iznose ulova za pojedinu sezonu.
Iskustvo je pokazalo da učenici na početku igre obično idu do maksimuma pa je ukupni ulov od 70 tona – pola riblje populacije – sasvim vjerojatan; može biti i veći. Ako je riblja populacija do pola iscrpljena, obnovit će se kako bi dosegla novu razinu od 94 tone. To znači da se riblja populacija u godinu dana smanjila za trećinu. Krivulja na dijagramu naglo pada i ukazuje na neposrednu opasnost potpunog iscrpljivanja ribljih zaliha.
Učenici sada postaju svjesni opasnosti. Ako svi iskoriste maksimalnu kvotu od 15%, riba će za dvije do tri sezone biti blizu istrebljenja. Grupe će raspravljati o tome da li smanjiti kvote kako bi spriječili potpuno izumiranje. Od tog trenutka, svaka se igra različito odvija, ovisno o dobi ili spolu.
Sljedeći krugovi se igraju na isti način. Tijekom sljedeća tri kruga, učenike se ne potiče na razgovor, no to se na njihovu inicijativu ipak može dogoditi. Nastavnik, kao rukovoditelj igre, ostavlja učenicima neko vrijeme za razgovor, no insistira da se nakon 5 minuta nastavi igrati sljedeći krug; to odražava stvarnost – kada započne sezona, ribari trebaju raditi svoj posao.
Nakon nekoliko krugova, nastavnik može izvesti „čudo“, ako se ulovi prebrzo smanje, dodajući nekoliko dodatnih tona brojci u tablici porasta.
Nakon četvrtog kruga, nastavnik potiče učenike na razgovor ako to već prije nisu učinili.
Nekad će donijeti zajedničku odluku, a nekad ne. Grupe odlučuju žele li, i u kojem opsegu, biti obvezani međusobnim sporazumima – kao u stvarnom životu.
