Četvrta lekcija: Identitet: Stereotipi o meni!
Living Democracy » Textbooks » Četvrta lekcija: Identitet: Stereotipi o meni!Kako vidim – kako me drugi vide?
| Obrazovni ciljevi |
Učenici postaju svjesni toga kako ih drugi doživljaju i uče to prihvatiti. Bolje shvaćaju kako drugi doživljaju njihov identitet i reagiraju na to. |
| Učenički zadatci | Učenici opisuju sebe i druge i zatim uspoređuju svoje rezultate. |
| Sredstva | Materijal za učenike 1.2. |
| Metode | Rad u parovima, plenarna rasprava. |
Lekcija
Nastavnik počinje sat dajući sažetak rezultata dvije prethodne lekcije i objašnjavajući raspored današnjeg sata.
Nastavnik tada podsjeća razred da su započeli motriti pojedinca (dječakovu osobnu situaciju) te da su se potom prebacili na razmatranje kako vidimo veće grupe poput zanimanja, etničkih skupina i cijele države. Sada će se opet fokusirati na pojedinca, ali ovog puta će svaki učenik za sebe – svatko u razredu – biti središte motrenja. Koncentrirat će se na pitanje:
| Tko sam ja? | |
| Kako bih opisao sam sebe? | samopercepcija |
| Kako bi me učenik u razredu opisao? | percepcija drugih |
Nastavnik u svom uvodu sata crta ovu tablicu na ploču ili stalak s pločom. On ili ona također može pitati učenike da ponove ono što su naučili u prethodna dva sata o razlikama između samopercepcije i percepcije drugih. Kao dodatak, ili kao alternativa, može ponoviti ključne pojmove stereotipa i predrasuda.
Sada nastavnik uzima materijale pokazujući učeničke opise Maksa. Oni bi trebali pomoći učenicima da se sjete što je moguće više više kvaliteta i karakteristika ljudi. Učenici dobivaju zadatak da ispišu što je moguće više pridjeva koji se mogu koristiti za opisivanje osobe. Nastavnik će zasigurno morati dati neke ideje i prijedloge u ovom trenutku. Na primjer, učenici mogu dobiti smjernice o kategorijama koji opisnim pridjevima daju značenje. Takve kategorije mogu uključivati sljedeće:
Kako bismo opisali ljude:
- jesu li dobrog raspoloženja?
- jesu li lošeg raspoloženja ili čak bijesni?
- jesu li dobri prijatelji?
- želimo li opisati kako izgledaju?
- želimo li ih opisati kao učenike?
Cijeli razred bi trebao biti uključen, radije nego da pitamo nekoliko učenika da kažu svoje ideje u frontalnoj situaciji poučavanja i učenja. To se može postići sljedećom vježbom5 u kojoj učenici rade sami kako bi iznijeli niz ideja. U kutovima učionice, ili na odvojenim stolovima, trebali bi se objesiti ili staviti veliki listovi papira. Na tim papirima, daju se različite ključne riječi ili kategorije kao naslovi. Učenici se kreću učionicom u tišini i zapisuju svoje ideje na plakate (idealno bi bilo flomasterima koji su pridodani svakom plakatu). Kako mogu vidjeti ono što su drugi učenici napisali, učenici se ne bi trebali ponavljati, ali mogu dodavati komentare i nove ideje.
Rezultat takve vježbe bi mogao ovako izgledati:
Kakva je osoba kada je dobro raspoložena?
|
Nije potreban dodatak u plenarnoj raspravi, jer je svrha ove vježbe da učenici dobiju ideje o radu unutar sljedećeg koraka. Nastavnik bi do ovog trenutka već trebao razmisliti koji bi učenici mogli raditi zajedno u parovima. Ovo je važno, jer je tema s kojom će se učenici susresti osjetljiva. Zbog toga bi nastavnik trebao izbjeći stavljanje zajedno učenika koji si međusobno nisu dragi, i trebao bi biti siguran da ničiji osjećaju neće biti povrijeđeni.
Parovi dobiju sljedeći zadatak:
Sada ćete istražiti kako doživljavate sami sebe i jedni druge. Napravite ovo na sljedeći način:
- Prvo, radite sami.
- Pogledajte opise na plakatima u učionici i izaberite riječi koje vas, po vašem mišljenju, dobro opisuju. Napišite ih na materijal.
- Dodajte svoje kvalitete i opise u određenim situacijama koje niste pronašli na plakatima. Napišite ih na materijal.
- Onda opišite svog partnera na isti način.
- Kad ste oboje završili, razmijenite svoje rezultate. Bit će zanimljivo vidjeti koji opisi i stavovi se slažu, a koji razlikuju, ili su čak u suprotnosti jedni s drugima. Izrazite svoje misli i osjećaje:
- Što me iznenađuje?
- Što me čini sretnim?
- Što mi smeta?
- Što me vrijeđa?
- Možeš li svoj stav potkrijepiti nekim primjerima?
- Koji opisi su (pozitivni ili negativni) stereotipi?
Nastavnik bi trebao odlučiti hoće li organizirati konačno plenarno izlaganje na kraju ovog sata (što je ujedno i kraj ove cjeline, iako su nastavci mogući) ili će ukratko prikazati procese učenja kroz zadnje četiri lekcije. Koju god metodu izabrao nastavnik će primijetiti da se radna atmosfera u razredu poboljšala tijekom ove cjeline.
Učenici će razviti bolje međusobne odnose i imat će zanimljiva otkrića koja su podijelili jedni s drugima. Sada mogu razlikovati:
- stereotipe i predrasude;
- samopercepciju i percepciju drugih.
Napredovali su u razvoju društvene kompetencije, što će im koristiti u njihovim svakodnevnim životima, kako u razredu i školi tako i u cjelini. Učenici će često nailaziti na teme koje su se pojavile u ove četiri lekcije pa će ojačati ono što su naučili.
5. Ovdje predložena vježba je slična „Zidu tišine“ (vidi GOO (EDC/HRE) šesta knjiga, Razvijanje novih ideja u GOO (EDC/HRE).
