Četvrta lekcija: Što radimo – i koji je plan?
Living Democracy » Textbooks » Četvrta lekcija: Što radimo – i koji je plan?Učenici razmišljaju o aktivnostima i odlučuju što dalje činiti
| Odgojno-obrazovni ciljevi | Da bi završili s ovom nastavnom cjelinom, učenici razmjenjuju gledišta kako bi razumjeli što znači preuzeti odgovornost u drugim situacijama. Ovo je daljnji korak u boljem razumijevanju demokratskog sudjelovanja. |
| Zadaci za učenike | Učenici prenose iskustvo koje su imali radeći u malim grupama na druge situacije. |
| Nastavni materijali | Priručnik. |
| Metode | Plenarna rasprava, grupni rad. |
Opis lekcije
Ova četvrta lekcija može se koristiti za završavanje četvrte nastavne cjeline, ali učitelj isto tako u ovom stadiju može odlučiti započeti s praktičnim radom. Kao što je prethodno spomenuto, praktičan rad može uključivati da učenici zajednički surađuju u malim grupama ili u razredu, ili može biti zamišljeno kao jedan školski projekt.
Ova lekcija bi trebala započeti na isti način kao i prva lekcija. Učenici sjede u krugu i razmišljaju o tome što su naučili iz prethodnih lekcija.
Trebali bi započeti s prezentiranjem rezultata svojih istraživanja:
- Što je postignuto?
- Što nije valjalo?
- Što je poboljšano ili promijenjeno?
- Što znači preuzeti odgovornost za ekološke projekte?
- Jesam li ja spreman/spremna preuzeti odgovornost za nešto što „nije moja krivnja“?
- Koje je moje mišljenje o tome?
- Što me razočaralo? Što me razveselilo?
Kako bismo pomogli učenicima u razmišljanju o tome što su postigli, iskustvo je pokazalo da je dobro koristiti „eko zid“, koji je razvijen i proširen tijekom ove nastavne cjeline.
Kao dio rasprave, trebalo bi biti jasno koliko je važna tema „preuzimanja odgovornosti“ za kvalitetno funkcioniranje zajednice. Sljedeća pitanja trebala bi se koristiti za poticanje rasprave:
- Koje vrste društvenih zajednica postoje?
- Tko ima kakvu ulogu?
- Na koji način to funkcionira u državi?
- Što znamo o demokraciji i kako demokracija funkcionira?
- Što razumijete iz sljedećeg citata Johna F. Kennedya: “Ne pitaj što zemlja može učiniti za tebe – Pitaj što možeš ti učiniti za zemlju”?
Iako analogije mogu ponekad biti problematične, moglo bi biti interesantno da se one koriste kako bi se učenike potaknulo na kompleksnija razmišljanja u ovoj fazi. Ne moraju doći do nekih konkretnih zaključaka, jer je važnije da ih se potakne da razmišljaju na kompleksan način. Navedeni proces će nastaviti dalje u ovoj nastavnoj cjelini.
Učenici (koji rade u manjim grupama) bi trebali dobiti priručnik na kojem bi mogli zapisati svoja vlastita mišljenja:
| Preuzimanje odgovornosti, dijeljenje odgovornosti | ||
| Primjer: ekologija | ||
| Mjesto/situacija | Koju vrstu odgovornosti ima osoba? | |
| Razred | Učitelj | Učenik |
| Škola | Ravnatelj | Učitelj/učenik |
| Država | Predsjednik države | Ljudi |
| ? | ||
Učenici bi trebali razmišljati u kojem trenutku bi se trebala preuzeti odgovornost u raznim situacijama.
Nakon zadanog okvira, jedan član grupe trebao bi predstaviti rezultate grupnog razmišljanja. Tijekom završne rasprave, učitelj bi trebao osigurati da se usporede iskustva u razredu i situacije koje su opisane u događanju. Također je njegov/njezin zadatak da prikaže kako postoje određena ograničenja za navedeno.
Zaključno, “brzinom munje” (gdje svaki učenik ima pravo reći jednu rečenicu) možemo pokazati što su učenici naučili iz ove nastavne cjeline, kao na primjer:
„Objasni u jednoj rečenici što misliš koja je bila najvažnija stvar u ovoj nastavnoj cjelini s temom preuzimanje odgovornosti.“
Učenicima bi se trebalo dati nekoliko minuta da razmisle o tome što žele reći, a trebali bi izreći svoje vlastito mišljenje čak iako su drugi rekli istu stvar ili nešto slično. Učitelj bi također trebao sudjelovati u ovom zadatku. Ona ili on trebao bi zahvaliti učenicima na njihovom aktivnom sudjelovanju, ali bi se trebao suzdržati od komentiranja njihovih izjava.
