Druga lekcija: Zašto se ljudi ne slažu?

Living Democracy » Textbooks » Druga lekcija: Zašto se ljudi ne slažu?

Na čemu se temelje razlike?

Obrazovni ciljevi Učenici mogu razmatrati razloge zašto ljudi imaju različita mišljenja o važnim pitanjima.
Učenici mogu raspravljati o osporavanim pitanjima.
Učenici mogu razmatrati koje vrijednosti su potrebne kako bi se poduprla demokratska društva.
Učenički zadatci Učenici daju izjave obrane svojih stajališta o nizu pitanja.
Učenici analiziraju izvore neslaganja u javno osporavanim pitanjima.
Učenici razmišljaju o utjecaju na njihove vlastite vrijednosti.
Učenici pronalaze smjernice kako bi osnažili poštovanje za pluralizam i osiguravaju da se održi kvaliteta poštovanja i dijaloga o javnim pitanjima.
Sredstva Velike naljepnice za vježbu „četiri kuta“.
Metode Rasprava.
Razmatranje.
Kritičko razmišljanje.
Zajedničko razvijanje pravila.

 

Ključni pojam

Pluralizam: Pluralizam postoji u društvima koja nemaju jedan službeni skup interesa, vrijednosti ili vjerovanja. Građani imaju pravo na slobodu savjesti, vjere i izražavanja. Iznimka je stajališta koja ugrožavanju slobodu vjerovanja drugih ljudi su protuzakonita i ne toleriraju se. Država u kojoj je dopuštena samo jedna vjera ili gdje se ne tolerira nijedna vjera ne bi bila pluralistička.

Nastavni plan

Nastavnik traži od razreda da razmisle o sljedećim kontroverznim izjavama, jednoj po jednoj:

Slažete li se ili ne?

  • Loše je jesti životinje.
  • Ako je učenik HIV pozitivan ne bi trebao biti u istom razredu sa zdravom djecom.
  • Pacifiste ne bi trebao tjerati da se priključe vojnim snagama.
  • Smrtnu kaznu treba ukinuti.
  • Ženino mjesto je kod kuće.
  • Djeca mlađa od 14 ne bi smjela raditi.
  • Pušenje bi trebalo biti zabranjeno u javnim zgradama.
  • Ljudi bi trebali plaćati više poreza.
  • Sloboda govora nije dobra stvar.

Svaki ugao razreda je označen sljedećim:

U potpunosti se slažem
Slažem se
Ne slažem se
U potpunosti se ne slažem

Nastavnik čita svaku izjavu i traži od učenika da se pomaknu u odgovarajući ugao razreda, prema njihovim stajalištima o navedenim pitanjima. Ako se ne mogu odlučiti, trebali bi ostati gdje jesu.

Kada su učenici zauzeli svoja mjesta, nastavnik pita nekoga iz četiri ugla da kažu zašto su izabrali to mjesto. U ovom dijelu ne bi trebalo dopustiti nikakvu raspravu. Zatim nastavnik pita bilo kojeg učenika koji je promijenio svoje mišljenje, da se prebaci u drugi ugao, prema onome što je rekao.

Nakon toga, nastavnik pita učenike koji se nisu odlučili da pokušaju objasniti zašto se ne mogu odlučiti. Trebali bi zapisati razloge neodlučnosti (na primjer, možda im treba još informacija, nije im jasno što to znači, vide razloge i za i protiv, itd.).

Vježba se ponavlja tri ili četiri puta s različitim izjavama. Svaki put bi učitelj trebao brinuti ne toliko o raspravi o određenom pitanju, nego da izdvoji razloge zašto ljudi imaju drukčija stajališta.

U plenarnom dijelu, nastavnik ističe da su neka pitanja proizvela prilično različite odgovore učenika. On/ona može uvesti pojam pluralizma i pitati učenike sljedeća pitanja, objašnjavajući da će im ona pomoći da razumiju zašto pluralizam postoji u društvima:

  • Razmislite opet o pitanjima koja ste čuli. Koja su izazvala najsnažnije osjećaje? Zašto je to tako?
  • Odakle dobijamo svoje ideje, vrijednosti i vjerovanja? (Ovo će pomoći učenicima da vide da su naše ideje kontroverzna pitanja koja mogu doći iz različitih izvora.)

Nastavnik zatim pita učenike do koje mjere na njih utječe sljedeće:

  • ideje njihovih roditelja;
  • ono što misle njihovi prijatelji;
  • njihova vjera ili kultura;
  • mediji, npr. novine, TV, internet;
  • nastavnici;
  • njihova osobnost.

Učenici zatim rade individualno i slažu pojmove po važnosti u obliku piramide, gdje je najvažniji na vrhu, poput ovoga:

pojam

pojam pojam

pojam   pojam   pojam

Nastavnik kaže učenicima da usporede svoje piramide u parovima. Koje čimbenike cijeli razred smatra najvažnijima? To se može otkriti važući pojmove kako slijedi: dajte pojmovima na vrhu šest bodova, pojmovima u sredini četiri boda i dajte pojmovima na dnu dva boda svakome. U grupama od četvero, učenici zbrajaju bodove pridodane svakom pojmu. Usporedite rezultate svake grupe. Jesu li isti čimbenici bili na vrhu liste važnosti?

Nastavnik objašnjava da se pluralizam razvija u slobodnom i otvorenom društvu. Kakogod, nijedno društvo ne može funkcionirati bez minimalne razine zajedničkog dogovora njenih članova. On/ona traži od učenika da navedu neke vrijednosti ili pravila za koja misle da bi pomogla u nadilaženju vrijednosti ili interesa koji su u raskolu. Učenici bi mogli, na primjer, predložiti sljedeće:

  • Poštivati mišljenje drugih ljudi.
  • Pokušati se staviti u „tuđu kožu“.
  • Zapamtiti da je razgovor bolji od tučnjave.
  • Pokušati ne vrijeđati.
  • Dati ljudima priliku da kažu što misle.

Ako se ljudi ne mogu dogovoriti, možda nam treba mehanizam poput glasanja kako bismo donijeli odluku.

Prva lekcija: Kako ljudi mogu zajedno živjeti?
Treća lekcija: Kako se ljudi razlikuju?
Print
Preuzimanje datoteka