NASTAVNA CJELINA: MEDIJI

Sudjelovanje u demokraciji preko medija

Uvod za nastavnike

1. U demokraciji sudjelujemo preko medija

Sudjelovanje u društvu i politici je, u suštini, komuniciranje s drugima – primanje i davanje informacija preko medija. Građani koji ne mogu komunicirati preko medija, ne mogu sudjelovati u društvu i politici.

Mediji nude mnoštvo načina komuniciranja i donose više informacija nego ikada prije, no oni istovremeno i kontroliraju što i kako komuniciramo. Živimo u medijskoj kulturi. Moderna komunikacija koja se zasniva na medijima i koju mediji kontroliraju je izazov za svakog pojedinca.

Mediji, s jedne strane, nude fascinantne mogućnosti građanima koji su obrazovani u smislu medijske pismenosti i koji se stoga prema medijima mogu odnositi kritički i promišljeno, uspješno se noseći s ogromnim količinama informacija različitih vrsta i kvalitete.

S druge strane, mediji isključuju sve one koji si ne mogu priuštiti njihovo kupovanje, ili ne posjeduju vještine koje su potrebne za njihovo korištenje i procjenjivanje kvalitete informacija.

2. Medijska pismenost – ključna kompetencija u ODGLJP-u

Medijska pismenost je možda čak i najbitnija kompetencija u ODGLJP-u. Poučavanje o ljudskim pravima je izravno povezano s medijskom pismenosti. Sloboda medija i pravo na slobodan pristup informacijama ovise o sposobnosti ostvarivanja tih prava. Neujednačene razine medijske pismenosti u društvu stvaraju novu dimenziju neujednačenih mogućnosti i nove oblike uključenosti i isključenosti.

U ovoj jedinici, učenicima se nastoji pomoći da učine važan korak u razvijanju medijske pismenosti. Imaju priliku osjetiti kako kroz medije stvaramo svoju sliku stvarnosti – kao autor, ali i kao primatelji medijskih poruka. Obje ove uloge, na različite načine, funkcioniraju kao „vratari“ (gatekeepers) i selektori programa, u smislu da se naša slika svijeta, a posebice politike, temelji i oblikuje uz pomoć medijskih poruka koje primamo nakon što su već prošle dva filtera – izbor koji su učinili autor ili producent, te onaj naš, dakle izbor korisnika medija.

U ovoj jedinici naglasak je stavljen na jedan vrlo važan vid medijske pismenosti: sve medijske poruke su konstruirane. Ima jako mnogo potencijala za transkurikularno poučavanje, na primjer jezika, analiziranjem specifičnog jezika kojim se mediji koriste (vidi Nastavni materijal 9A – Naučiti što trebamo tražiti, br. 1 i 2).

3. Prikaz jedinice

Ova nastavna cjelina se usredotočuje na problem „čuvanja vrata“ (gatekeepinga) i selekciju programa kroz medije te kako se oni događaju. Preuzimanjem različitih uloga, učenici prolaze iskustvo iz obje perspektive: korisnika medija, ali i medijskih producenata.

1.lekcija: Mi smo „vratari“ (gatekeepers)! Mi odlučujemo što želimo čitati.

2. i 3. lekcija: M i smo „vratari“ (gatekeepers)! Mi odlučujemo koje ćemo novosti ponuditi čitateljima.

4. lekcija: Kontroliramo li medije – ili mediji kontroliraju nas? Promišljanje.

U prvoj lekciji, učenici postaju svjesni svoje uloge „vratara“ (gatekeepera) u vlastitu korist. Biraju između dvije različite tiskovine, a pritom neke informacije odabiru, a druge odbacuju. Radeći to, ostvaruju svoje ljudsko pravo na slobodan pristup i odabir informacija.

U drugoj i trećoj lekciji, učenici rade na ključnom zadatku, malom projektu u kojem izrađuju zidne novine. Sada su ponovo u ulozi „vratara“ (gatekeepera), no ovog puta su na strani onog koji šalje informacije, a ne na strani primatelja. Ostvaruju svoje ljudsko pravo na slobodne, necenzurirane tiskovine.

U četvrtoj lekciji, učenici se osvrću na svoje odabir i raspravljaju o moći koju imaju mediji – kao instrumenti komunikacije i moći. Postaju svjesni jakog konstruktivističkog elementa pri stvaranju naše slike o svijetu koju su oblikovali kreatori i primatelji informacija.

4. Konstruktivističko učenje i poduka

Ova nastavna cjelina učenicima nudi vrijeme i slobodu za konstruktivističko učenje. U konkretnom kontekstu medija, konstruktivističko učenje izravno se poklapa sa stvaranjem medijskih poruka u medijima. Medijsku poruku stvara netko tko ima na umu konkretan interes i stratešku namjeru („reći ili prodati“) te sam korisnik.

Nastavnik upoznaje učenike s pojmovima gatekeepinga, selekcije programa, medijske kulture, slobode medija, i slobodnog pristupa informacijama kroz poduku, uz njihovo povezivanje s kontekstom konstruktivističkog učenja (vidi u nastavku tablicu s osnovnim pojmovima).

5. Izbor medija

U ovoj jedinici naglasak je na klasičnom tiskanom mediju, novinama, koje mnogim mladim ljudima nisu prvi izbor. Zašto bi učenici u ovoj jedinici trebali čitati i proizvesti tiskovinu?

1. Prvi razlog je pragmatične naravi. Proučavanje tiskovina i stvaranje jednostavnih zidnih novina traži sredstva koja su posvuda dostupna, ali ne i velike novčane izdatke.
2. Iz didaktičke perspektive, jednostavan primjer funkcionira bolje ako se na učenike želi prenijeti dio medijske pismenosti. Pisanjem tekstova rukom, izrezivanjem, ljepljenjem i crtanjem, učenici se vraćaju osnovama medijske proizvodnje. Čak i kod proizvodnje jednostavnih zidnih novina, osnovni fenomen „čuvanja vrata“ (gatekeepinga) od strane urednika već postoji, jednako kao i načelo stvaranja slike stvarnosti kroz primanje poruke.
   Naravno, ove osnovne značajke postoje i kod svih ostalih medija – radija, TV-a, fotografija svih vrsta, internetske komunikacije, SMS poruka. Svi ovi mediji ne samo da postavljaju veće zahtjeve u pogledu sredstava, ulaganjem sve većeg napora u smislu medijske proizvodnje, već i u pogledu medijske analize, ili dekonstrukcije.
3. Pristup u kojem se radi s tiskovinama slijedi načelo spiralnog kurikuluma u ovom izdanju ODGLJP. Zadatak koji učenici izvode u ovoj jedinici poklapa se s onim u 7. jedinici III. Knjige, „Živjeti u demokraciji“, koji je namijenjen nižim razredima srednje škole. Razlika između tih nastavna cjelina je razina promišljanja kod učenika ovisno o njihovoj dobi.

Osnovni pojmovi

Gatekeeping

Samo mali dio informacija koje se dnevno dostavljaju urednicima pojavljuje se u tisku. Urednici vijesti izdvajaju ono što se ne može objaviti. Jedan od kriterija je, da li je informacija vrijedna objavljivanja – da li je relevantna i dovoljno zanimljiva? Drugi kriterij je raspoloživi prostor. Treći kriterij je ravnoteža koju čitatelji očekuju – između informacije i zabave, između politike, biznisa, sporta, vijesti iz života slavnih, itd.

I čitatelj selektira većinu onog što tiskovine nude. Svi iz iskustva znamo da obično izaberemo samo manji broj članaka i priča, i na kraju bacimo novine pročitavši samo 5-10% ponuđenog.

Načelo gatekeepinga se odnosi i na druge masovne medije – TV i radio, internet i knjige.

Selekcija programa

Urednici vijesti snažno utječu na politički program. Kad neki problemi ili skandali privuku pozornost javnosti, o njima se raspravlja, a kreatori politike često trebaju reagirati na određeni način. I ovdje čitatelji trebaju odigrati svoj udio u cijeloj priči – kako reagiraju na iznijete probleme?

Kultura medija

Živimo u kulturi medija (vidi Nastavni materijal 9A). U prošlom desetljeću, pojavili su se načini komuniciranja i prijenos informacija putem interneta, nakon kojih je uslijedila mobilna telefonija, a oba načina su vrlo privlačna, posebice mlađim generacijama. Osim toga, proces globalizacije je potpora sve većoj dominaciji medija. Medijske poruke su s tekstovnih prešle na slikovne informacije i proizvele strašan utjecaj na navike komuniciranja i čitanja.

Slobodan pristup informacijama i slobodi tiska

Europska konvencija o ljudskim pravima, članak Article 10.1 (vidi Nastavni materijal 2.6)

„Svako ima pravo na slobodu izražavanja. Ovo pravo uključuje slobodu primanja i prenošenja informacija i ideja bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice….“

Vidi i Opću deklaraciju o ljudskim pravima, člkanak 19. (Nastavni materijal 2.5).

Proizvođači medija, jednako kao i korisnici, ostvaruju temeljna ljudska prava. Cenzura tih sloboda označava razliku između diktatura i demokracija. Slobode i tehnološka revolucija kojima smo  svjedočili nakon izuma računala i interneta, iznjedrili su kulturu medija u kojoj danas živimo. Iskustvo je embivalentno i tipično za procese modernizacije: ako se uspijemo nositi s tim potencijalom,   dobivamo; ako ne možemo ispuniti zahtjeve, gubimo. Zbog toga je medijska pismenost ključna kompetencija u ODGLJP-u.

Razvijanje kompetencije: povezanost s ostalim nastavnim cjelinama ovog priručnika

Što pokazuje ova tablica?

U naslovu ovog priručnika, Sudjelovanje u demokraciji, naglasak je na kompetencijama aktivnog građanina u demokraciji. Tablica pokazuje potencijal sinergijskih učinaka između nastavna cjelina u ovom priručniku. Iz tablice se vidi koje kompetencije se razvijaju u 9. jedinici (označeni redak tablice). Masno uokvireni stupac pokazuje kompetencije političkog odlučivanja i djelovanja – uokviren je zbog velike povezanosti sa sudjelovanjem u demokraciji. Retci koji slijede pokazuju povezanost s ostalim nastavna cjelinama ovo priručnika: koje kompetencije se uvježbavaju u tim nastavna cjelinama, a potpora su učenicima u 9. jedinici?

Kako možemo upotrijebiti ovu tablicu?

Nastavnici mogu na različite načine upotrijebiti ovu tablicu kao alat za planiranje nastave u sklopu ODGLJP.

• Tablica pomaže nastavnicima da postanu svjesni sinergijskih učinaka koji učenicima pomažu da trajno razvijaju važne kompetencije, i to u različitim kontekstima koji su na mnogo načina povezani.
• Tablica pomaže nastavnicima koji samo nekoliko lekcija posvećuju ODGLJP-u: nastavnik može izabrati samo ovu jedinicu, a preskočiti ostale budući da zna da se neke ključne kompetencije, u određenoj mjeri, razvijaju ovoj jedinici – na primjer, razumijevanje važnosti medijske pismenosti, uvježbavanje temeljnih sloboda te odnos u između jednakosti i slobode.

9.  NASTAVNA CJELINA : Mediji – Sudjelovanje u demokraciji preko medija

Producenti i korisnici medija kao „vratari“ (gatekeepers) i selektori programa