6.1 Zašto su nam potrebni ključni koncepti u odgoju i obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava?

Odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava zamišljamo kao proces konstruktivističkog učenja.²⁰ Učenici stvaraju ili grade značenje i razumijevanje povezujući informacije s konceptima. Učenje i razmišljanje odvija se na razinama od konkretne do apstraktne. Apstraktno mišljenje temelji se na konceptima. Bez pozivanja na zajednički skup koncepata čije definicije razumijemo i oko kojih smo se složili, dijeljenje i razmjena ideja, debata, rasprava, kao ni konačna odluka ne bi bili mogući.

Koncepti su stoga neophodni kako za konstruktivističko učenje tako, uostalom, i za političko odlučivanje. Koje bismo koncepte stoga trebali odabrati? Živimo u pluralističkim društvima, što znači da pojedinci i skupine promiču različite ili čak suprotstavljene interese i vrijednosti. Štoviše, filozofija i društvene znanosti obuhvaćaju različite, pa i kontroverzne pristupe. Stoga je nemoguće izvoditi cijeli niz ključnih koncepata na osnovi samo jednog izvora. U konstruktivističkom učenju, usmjerenom na razvoj kompetencija, koncepti su neophodni, a modeli koncepata u odgoju i obrazovanju građanstva se upravo razmatraju. Vjerujemo da je naš model jedan od mogućih pristupa.

Odabrali smo sljedeći niz od devet ključnih koncepata jer se odnose i na iskustva učenika u mikro-društvu i na političku zajednicu u cjelini:

• identitet;
• raznolikost i pluralizam;
• odgovornost;
• sukob;
• pravila i zakon;
• vlada i politika;
• jednakost;
• sloboda;
• mediji.

Oni oblikuju spiralni kurikulum, kao što se i fokus knjiga mijenja od školske zajednice (osnovnoškolska razina, Knjiga II) do političke zajednice (viša srednjoškolska razina, Knjiga IV), s time da Knjiga III uključuje aspekte obje prethodne knjige (vidi Prvi dio, Poglavlje 4, u ovoj knjizi). Koncepti demokracije i ljudskih prava – temeljni koncepti/pojmovi odgoja i obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava – prožimaju svih devet ključnih koncepata; o njima se raspravlja u zasebnim poglavljima ovog priručnika. Svi ključni koncepti mogu i trebaju biti povezani s daljnjim konceptima i kategorijama, ovisno o dobnoj razini učenika i gradivu. Sve tri knjige sadrže devet modela nastavnih jedinica, svaka s po četiri lekcije, koje se pak bave istim nizom ključnih koncepata. Pristupaju im na različite načine, pokazujući kako se isti koncept može prilagoditi razini razumijevanja učenika te raznim dobnim skupinama. Ukoliko se dvije ili tri kombiniraju na ovaj (vertikalni) način, moguće je uspostaviti konstruktivistički proces učenja kojeg usmjerava i podupire određeni ključni koncept. Ključne se koncepte istovremeno može povezivati i horizontalno, tvoreći na taj način mrežu razumijevanja. Grubi pokazatelj mogućih poveznica jest na koje se dimenzije politike²¹ iste odnose.

20. Vidi Poglavlje 3 o konstruktivističkom učenju u Prvom dijelu ove knjige..
21.Za više informacija o  tri temeljne dimenzije  politike, vidi Drugi dio ove knjige, Poglavlje 3, Radni materijal 1:Kako mogu obraditi politiku u svojoj nastavi odgoja i obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava?