Četvrta lekcija: Zašto su važna ljudska prava?

Living Democracy » Textbooks » Četvrta lekcija: Zašto su važna ljudska prava?

Zašto trebamo zakone o ljudskim pravima da bi se štitili ranjivi ljudi?14

Obrazovni ciljevi Učenici mogu razmatrati:

  • pitanja koja se javljaju kada ljudi različitih vrijednosti i načina života pokušaju živjeti zajedno;
  • razloge zašto su nastali međunarodni instrumenti za ljudska prava, posebno tamo gdje su pojedinci i zajednice ranjivi.
Učenički zadatci Učenici se uključuju u kritičke analize i stavljanja prioriteta na određene situacije;
Glume rasprave među suprotnim stranama;
Razvijaju ključna načela koja se zasnivaju na glumi po ulogama i uspoređuju dijelove demokratskog građanstva;
Uspoređuju scenarije sa stvarnim primjerima o kršenju ljudskih prava u njihovoj državi;
Rade prezentacije za druge učenike o izabranim dijelovima demokratskog građanstva.
Sredstva Kopije scenarija s otokom (materijali za učenike 3.4).
Kopije situacijskih kartica za svaku malu grupu (materijali za učenike 3.5).
Popis ključnih elemenata ljudskih prava (materijali za učenike 3.6).
Veliki listovi papira i materijal za crtanje, koji su potrebni za konačnu prezentaciju.
Metode Kritičko razmišljanje.
Rasprava.
Pregovaranje.
Grupna prezentacija.

 

Osnovne informacije

Europska konvencija o ljudskim pravima je uvedena kako bi štitila prava ljudi čija su osnovna prava zanijekana, na primjer prava na život, vjersku slobodu ili ravnopravnost pred zakonom. Sve vlade koje su članovi Vijeća Europe su se složile da će se pridržavati članaka Konvencije u odnosu prema svojim građanima. Svaka država mora izvijestiti međunarodnu zajednicu o stanju ljudskih prava u svojoj zemlji. Pojedini građani se mogu žaliti Europskom sudu za ljudska prava ako vjeruju da im država čiji su građani niječe njihova ljudska prava. Država također može uložiti žalbu protiv druge države oko kršenja ljudskih prava, ali ovo se ne događa vrlo često.

Europska konvencija o ljudskim pravima je usko vezana uz Opću deklaraciju o ljudskim pravima, koja je donesena nakon genocida u Drugom svjetskom ratu.

Nastavni plan

Nastavnik se upućuje na „kartice s ulogama“ (materijali za učenike 3.4) kada on/ona uvodi scenarij i dvije grupe koje su uključene u glumu. Prvo nastavnik opisuje otok, po mogućnosti uz pomoć karte na ploči, a zatim opisuje otočane koji tamo žive generacijama.

Zatim nastavnik govori razredu da je stigla još jedna skupina i da se žele nastaniti na otoku. Jako su drukčiji od otočana. Nastavnik opisuje doseljenike i njihov način života, a zatim dijeli razred na dva dijela. Jedna polovica grupe će glumiti otočane, a druga će biti doseljenici. Postoje dva moguća načina raspravljanja o ovim pitanjima (vidi ispod: metode 1 i 2). Za razrede koji su navikli na glumu po ulogama, upotrijebite metodu 1. Za razrede koji su navikli raditi na formalnije načine, upotrijebite metodu 2.

Metoda 1: igra uloga

Učenici rade u parovima. Jedan od njih ima ulogu otočana, a drugi doseljenika. Moraju razmišljati o svim situacijama koje su opisane na malim karticama sa stajališta njihovih ljudi. Započet će pregovore s drugim ljudima (pretpostavljajući da jezik nije prepreka). Moraju se pokušati dogovoriti oko sljedećeg:

a)  Koji su najozbiljniji problemi njihovih ljudi?
b)  Što žele dobiti iz pregovora?

Zatim nastavnik traži da parovi otočana i parovi doseljenika sjednu zajedno. Odglumit će sastanak dva naroda u pokušaju da dođu do dogovora oko oba pitanja i smjernica za budućnost.

Podsjetite dvije grupe prije nego započnu raspravu da otočani ne bi trebali biti u potpunosti sretni dok doseljenici ne napuste otok, jer cijeli njihov način života može biti ugrožen. S druge strane, doseljenici vole ovo novo mjesto i mogu biti spremni upotrijebiti silu kako bi tu ostali.

Recite svakoj grupi od četiri učenika da se prvo dogovore o najozbiljnijim problemima skupina i da se nose s njima po važnosti, radeći od najozbiljnijeg do najbezazlenijeg problema, koliko vrijeme dopusti.

Metoda 2: Vođena rasprava

Ovu vježbu je najbolje izvesti koristeći glumu, ali može vrlo dobro funkcionirati i s učenicima koji nisu navikli na to. Pola razreda će gledati situaciju sa stajališta otočana, a druga polovica sa stajališta doseljenika. Svaka situacija se opisuje s oba stajališta. Radeći u parovima, učenici odlučuju koji su najozbiljniji problemi i pokušavaju smisliti najbolji način za rješavanje svakog pitanja iz njihovog kuta gledanja. Podsjetite ih da postoji „idealni“ ili „pošteni“ način rješavanja svakog problema, ali stvarnost (i povijest) pokazuju da bi jedna strana mogla dobiti više nego druga zbog neravnoteže moći.

Nastavnik vodi raspravu u svakoj situaciji, razmatrajući jedno viđenje problema, a zatim pitajući drugu grupu za suprotno viđenje. Nastavnik pokušava postići dogovor između dvije grupe. Svaku raspravu može voditi jedan par iz svake strane dolazeći ispred razreda kako bi ispričali problem kako ga oni vide. Varijacija ove metode jest da parovi raspravljaju o svakoj situaciji u kojima jedan predstavlja otočane, a drugi doseljenike.

Ispitivanje za metode 1 i 2

Ispitajte učenike o situacijama o kojima su raspravljali koristeći sljedeća pitanja:

  • Jesu li pitanja bila jednostavna ili teška? Zašto?
  • Je li svaka grupa dobila što je željela nakon pregovora?
  • Koja je grupa najviše dobila iz pregovora? Zašto?
  • Je li jedna grupa imala više moralnih prava od druge u svakoj situaciji?
  • Kako bi mogla izgledati budućnost na otoku za dvije skupine?
  • Što bi moglo spriječiti nadmoć jedne skupine nad drugom?
  • Napišite popis pravila ili načela koja bi mogla pomoći dvjema skupinama da žive zajedno u miru na otoku. Usporedite taj razredni popis s ključnim elementima ljudskih prava (vidi materijale za učenike 3.6). Koji od ovih članaka bi mogli pomoći u sprječavanju situacije da ljudi poput otočana izgube svoj otok, svoj način života i svoja osnovna ljudska prava?

Nastavnik ističe da se ovakva situacija dogodila mnogo puta u povijesti, na primjer, kada su britanski doseljenici kolonizirali Australiju ili kada su Europljani kolonizirali Sjevernu i Južnu Ameriku. U to vrijeme nije bilo međunarodnih zakona o ljudskim pravima i mnogi događaji, koji su se odigrali, su kršili ljudska prava domorodaca. Slične situacije se još uvijek događaju, na primjer, gdje se južnoameričkim plemenima oduzima njihova zemlja jer međunarodne kompanije miniraju ili sijeku šume.

Slavljenje važnosti ljudskih prava

Kao zadnju vježbu u ovoj cjelini, nastavnik traži od učenika (u grupama) da izaberu jedno od ljudskih prava koje se nalazi u Europskoj konvenciji, a o kojemu se raspravljalo tijekom ove cjeline. Zatim učenici rade transparent s istaknutim tim pravom i pripremaju prezentaciju o njegovoj važnosti. Neki učenici bi mogli nacrtati scene iz glume o otočanima kako bi dramatično prikazali probleme. Oni se mogu prezentirati u razredu, istoj generaciji ili čak cijeloj školi. Na taj način, ova cjelina može uvesti u popratni projekt, ako vrijeme dopusti i ako su učenici zainteresirani. Vidi lekcije 4 i 5 (mediji) kako bi isplanirali takav projekt u razredu.

14. Prema lekciji koju je razvila Zaklada za civilno građanstvo , London.