2 – Radni materijal 7: Procjenjivanje postignuća nastavnika

Dobivanje povratnih informacija o postignućima učenika jedno je od središnjih načela školovanja.³⁴ No, jednako kao što vrednujemo proces učenja te stjecanje kompetencija, vještina i znanja naših učenika, od izuzetne je važnosti postići da i nastavnici vrednuju vlastite metode poučavanja  demokratskoa građanstva i ljudskih prava.

Bez čvrste osnove razumijevanja aktualnih trendova u poučavanju nemoguće je davati preporuke za daljnje unapređenje ili poduzimati ikakve korake za nastavak razvoja nastavničkih vještina, metoda i strategija. No, koliko dobro nastavnici vrednuju vlastito poučavanje? Činjenica je da je većina nastavnika sklona podcjenjivanju potencijala svojih učenika. Nadalje, učestalo nisu u stanju prilagoditi svoje metode i stil poučavanja ako je to potrebno. Postaje još kompliciranije kada se u obzir uzmu i različite perspektive procjenjivanja: nastavnička prosudba vlastitog poučavanja razlikuje se u velikoj mjeri od mišljenja svih ostalih skupina koje sudjeluju u procjeni njihovog rada (učenici, roditelji, školska administracija, itd.).³⁵ Trebamo li podržati nastavnike u njihovim vlastitim uvjerenjima? Ili je nužno da oni usvoje nove kompetencije kako bi učinili korak natrag i iz te perspektive kritički, no istovremeno i realno procijenili vlastito poučavanje?

34. Helmke A. (2003.), “Unterrichtsevaluation: Verfahren und Instrumente”, Schulmanagement, (Vrednovanje nastave: Metode i sredstva, Školski menadžment) l1, 8-11.
35. Clausen M. i Schnabel K. U. (2002.), “Konstrukte der Unterrichtsqualität im Expertenurteil”, Unterrichtswissenschaft (Stručna kategorizacija postavki o kvaliteti nastave, Didaktika) 30 (3), 246-60.