4. Lekcija: Koji je dobar način upravljanja demokratskom zajednicom?

Living Democracy » Textbooks » 4. Lekcija: Koji je dobar način upravljanja demokratskom zajednicom?

Što je pravedno i što funkcionira?

Ova tablica sažima informacije koje su nastavniku potrebne za planiranje i izvođenje lekcije.

Razvijanje kompetencije izravno upućuje na ODGLJP.

Cilj učenja pokazuje što učenici znaju i razumiju.

Zadatak (zadaci) koji se daju učenicima, uz metodu, bitni su sastavni dijelovi procesa učenja.

Kontrolni popis materijala je pomoć u pripremi nastavnog sata.

Raspored nastavniku omogućuje okvirno planiranje vremena.
Razvijanje kompetencije Prosudba: uravnotežiti kriterije
Cilj učenja Dijalektika između demokracije, pravednosti i učinkovitosti.
Zadaci za učenike Učenici ocjenjuju nacrt statuta i objašnjavaju svoje zaključke.
Materijali i sredstva Ploča ili preklopnik (flipchart).
Metoda Izlaganje, rasprava.
Raspored 1. Učenici razmjenjuju i iznose svoje rezultate. (20 min)
2. Rasprava. (10 min)
3. Zaključak. (10 min)

 

Informacije

Učenici međusobno razmjenjuju rezultate i sastavljaju zajedničku izjavu („snježna gruda“). Ovakav pristup uključuje sve učenike pa tako izbjegavamo situaciju u kojoj čujemo samo nekolicinu, dok je većina sasvim zanemarena.

Opis lekcije

1. Učenici razmjenjuju i iznose svoje rezultate

Nastavnik najprije traži da učenici glasuju za jednu verziju statuta (ili nijednu) dizanjem ruku. Potom učenici istog mišljenja formiraju grupe od četiri ili pet učenika. Razmjenjuju rezultate i sastavljaju izjavu. Nakon toga grupe kratko izvještavaju o razlozima svog izbora (vidi Radni materijal 7.4).

2. Rasprava

Nakon što su učenici glasovali za različite verzije statuta, izražavaju različite stavove o načinu ocjenjivanja modela za koji su se odlučile njihove grupe. U raspravi se kritički osvrću na svoj odabir konkretnog statuta.

Nastavnih rukovodi raspravom. Na kraju rasprave, učenici još jednom glasuju. Da li je jedna grupa uspjela uvjeriti neku drugu grupu? Je li većina učenika glasovala za jedan konkretan statut?

3. Zaključak

Nastavnik najavljuje svrhu zaključne faze:  učenici se osvrću na svoj proces razmišljanja i njegove rezultate iz različite perpektive kako bi postali svjesni njegove važnosti.

Nastavnik postavlja jedno pitanje: na koji način ovaj primjer malog sportskog kluba podsjeća na politiku?

Učenici međusobno i s nastavnikom razmjenjuju svoja razmišljanja. Nastavnik sluša i naglašava ideje koje se međusobno podupiru ili suprotstavljaju.

Nastavnik sažima raspravu i dodaje sljedeće razmišljanje:

U politici, rasprave o ovako složenim pitanjima nisu akademske naravi, već praktične. Svaka zajednica mora izabrati – potreban joj je statut kao ustavni okvir za postupanje. Prema tome, nakon razmatranja različitih mišljenja i alternativa sa svim njihovim prednostima i manama, treba donijeti odluku – u idealnoj situaciji jednoglasnu ili odluku što brojnije većine. U politici, rasprava o takvom problemu odgovara postupku donošenja zakona ili čak izglasavanju ustava.

Dodatak: istraživački zadatak

U ovoj jedinici, učenici su dobili model za analiziranje važnog dijela njihovog Ustava i zakona, odgovarajući na pitanje o njihovu sastavljanju i provedbi. Provode istraživanje o sljedećem:

  1. Koji su primjeri većinskih/manjinskih problema u našem društvu?
  2. Proučavanje konkretnog slučaja: na koji način naš Ustav i zakoni rješavaju to konkretno pitanje?
  3. Kakav je naš sud o konačnom rješenju?
3. Lekcija: Nacrt statuta
3. dio - Sudjelovanje u politici: Sudjelovanje kroz komunikaciju
Print
Preuzimanje datoteka