Primjer slučaja – model
|
Ova tablica sažima informacije koje su nastavniku potrebne za planiranje i izvođenje lekcije. Razvijanje kompetencije izravno upućuje na ODGLJP. Cilj učenja pokazuje što učenici znaju i razumiju. Zadatak (zadaci) koji se daju učenicima, uz metodu, bitni su sastavni dijelovi procesa učenja. Kontrolni popis materijala je pomoć u pripremi nastavnog sata. Raspored nastavniku omogućuje okvirno planiranje vremena. |
|
| Razvijanje kompetencije | Analiziranje problema. |
| Cilj učenja | Problem “ustrajne većine”: u demokratskom sustavu odlučuje većina. Od manjine se očekuje da prihvati načela i odluke donijete većinom glasova. No što se događa ako je manjina trajno nadglasavana? |
| Zadaci za učenike | Učenici prepoznaju problem „ustrajne većine“ i predlažu rješenja. |
| Materijali i sredstva | Radni materijal 7.1: primjer slučaja – model (jedan primjerak za svakog učenika), flomasteri, preklopnik (flipchart). |
| Metoda | Individualni rad, grupni rad, plenarna rasprava. |
| Raspored | 1. Uvod: predstavljanje problema. (15 min) |
| 2. Postavljanje zadatka. (20 min) | |
| 3. Grupni rad. (10 min) | |
InformacijeOva lekcija uvodi učenike u problem odnosa između većine i manjine. U izmišljenom slučaju, problem je predstavljen na najjednostavniji mogući način. Sportski klub je osnovan kao mikro-zajednica i sastoji se od samo dvije skupine – jedne velike i jedne male. Problem koji treba riješiti – kako uravnotežiti prava većine odnosno manjine – što odgovara situaciji u društvu i političkoj zajednici. |
Opis lekcije
Uvod: upoznavanje s problemom
Nastavnik objašnjava da lekcija započinje s jednim primjerom. Učenicima dijeli Radni materijal 7.1, pa jedan učenik glasno čita opis tog slučaja. Na početku lekcije, ovakav način izlaganja mnogo bolje zaokuplja pažnju učenika nego ako učenici u tišini sami čitaju taj opis.
Nastavnik postavlja pitanje:
„O kojem se problemu ovdje radi?”
Traži od učenika da nekoliko minuta razmišljaju o tom pitanju i napišu odgovor. Ovakav zadatak učenicima koji sporije razmišljaju (ali obično vrlo temeljito), kao i onima koji su introvertirani, daje priliku da i oni doprinesu raspravi.
U plenarnom dijelu, učenici daju svoj doprinos, oslanjajući se na svoje bilješke. Nastavnik sluša, potiče učenike da točno objašnjavaju svoje ideje („aktivno slušanje”). Nakon što je otprilike 10 učenika iznijelo svoje ideje, nastavnik bilježi ključne izjave koje su se pojavile na ploči. Treba očekivati da će se učenici pozvati na osnovno načelo demokracije, što ide u prilog veće grupe, dok se manja grupa može pozvati na načelo nediskriminacije (jednakost). Nastavnik povezuje ideje koje učenici iznose s ovim kategorijama što raspravi daje strukturu i doprinosi jasnoći:
| Mala zajednica: sportski klub | |
| Problem | Predložena rješenja |
| Povreda jednakih prava. Osjećaj diskriminacije (povreda jednakih prava). Trajni pobjednici i gubitnici („ustrajna većina“). |
Manjinski interesi se također trebaju poštovati (kompromis). Šahisti napuštaju klub (scenarij neuspjeha). |
| Demokracija dovedena u pitanje. Većina odlučuje – gubitnici se ne slažu. |
Promjena definicije većine. |
Učenici bi trebali postati svjesni da ovakav sukoba traži nagodbu. Izlazak šahista iz kluba naštetio bi interesu svih članova. Na primjer, svaki sport bi se suočio s dodatnim troškovima. Prema tome, vrijedi uložiti napor i pronaći rješenje koje će biti u skladu s načelima demokracije i jednakosti.
2.Postavljanje zadatka
a. Problem
Učenici će vjerojatno shvatiti da je ovaj primjer konkretnog slučaja zapravo model koji pokazuje kakvi problemi postoje u društvu, pa stoga pitanje većine/manjine ima političku dimenziju. Proučavajući model, a ne stvarnost, problem postaje jasniji, a zadatak jednostavniji. Rezultati ovog izmišljenog modela, uz pomoć konkretnih podataka, se može primijeniti – usporediti – sa stvarnom situacijom. Nastavnik naglašava povezanost između opisanog slučaja i stvarnosti, jer to objašnjava svrhu zadatka.
Treba voditi računa o dva načela: pravednosti i demokraciji.
U prvome redu, problem većine/manjine treba riješiti pravedno – manjina neće prihvatiti činjenicu da je permanentno nadglasavana te da se njeni interesi i potrebe ignoriraju. Osim toga, demokracija znači da većina s pravom insistira da na sebe preuzme donošenje odluke. Prema tome, učenici trebaju sastaviti statut koji će objediniti ova dva načela.
Nastavnik učenicima dijeli Radne materijale 7.2 and 7.3 i daje im dovoljno vremena da tiho pročitaju radni materijal 7.2. U kratkom plenarnom krugu, učenici povezuju osnovne pristupe naznačene u radnom materijalu 7.2 s idejama koje su napisali na ploču.
b. Očekivano rješenje
Učenici trebaju znati što se od njih očekuje. U malim grupama, sastavljaju nacrt statuta koji će sadržavati pravila za prevladavanje scenarija „trajne manjine“ koja je permanentno nadglasavana. Mogu uključiti i pravila o donošenju odluka, a možda i pravila o raspodjeli sredstava. Učenici trebaju postati svjesni činjenice da je sportski klub mikro-zajednica čiji statut se može usporediti s ustavom jedne države. Nastavnik i učenici se služe radnim materijalom 7.3 kako bi, ako je potrebno, pojasnili dodatna pitanja u sklopu ovog zadatka.
c. Postupak
Na koncu nastavnik objašnjava tehničke elemente zadatka. Učenici formiraju grupe. Voditelji koji brinu o materijalima zu zamoljeni da skupe flomastere i papire s preklopnika (flipcharta), a nastavnik izvještava mjeritelje vremena da vode računa o tome da grupe budu spremne do kraja druge lekcije.
Nastavnik je prepisao osnovna pitanja o radnom materijalu 7.3 na preklopnik (flipchart) (vidi 3. lekciju dolje). Učenicima objašnjava, da će se na osnovu tih osnovnih pitanja ocjenjivati i uspoređivati ideje učenika.
3. Grupni rad
Učenici formiraju grupe od četiri do šest učenika. Koriste preostalo vrijeme nakon 1. lekcije i nastavljaju s drugom lekcijom.
Nastavnik može zamoliti voditelje grupa za kratak sastanak na kraju nastavnog sata kako bi podnijeli izvješće o napredovanju svojih grupa.
