4. Lekcija: Jedna rasprava – različite perspektive

Living Democracy » Textbooks » 4. Lekcija: Jedna rasprava – različite perspektive

Učenici se osvrću na tijek rasprave

Ova tablica sažima informacije koje su nastavniku potrebne za planiranje i izvođenje lekcije.

Razvijanje kompetencije izravno upućuje na ODGLJP/EDC/HRE.

Cilj učenja pokazuje što učenici znaju i razumiju.

Zadatak (zadaci) koji se daju učenicima, uz metodu, bitni su sastavni dijelovi procesa učenja.

Kontrolni popis materijala je pomoć u pripremi nastavnog sata.

Raspored nastavniku omogućuje okvirno planiranje vremena.

Razvijanje kompetencije Analiziranje i ocjenjivanje zajedničkog iskustva.
Ciljevi učenja Mediji stvaraju našu percepciju stvarnosti.
Pravila jamče jednake mogućnosti ostvarivanja prava na slobodu.
Zadaci za učenike Učenici uspoređuju novinarske priče o raspravi. Učenici se osvrću na svoje iskustvo vođenja rasprave.
Materijali i sredstva Novinarske priče koje su sastavili učenici.
Nastavni materijali 9.1.
Metoda Izlaganja.
Razgovor.
Raspored 1. Tri novinarska izvješća i razgovor. (15 min)
2. Osvrt: kako su pravila utjecala na raspravu? (15 min)
3. Izvješćivanje. (10 min)

 

Informacije

Učenici se osvrću na lekciju iz dvije perspektive, one koja se odnosi na sadržaj i one koja se tiče sustava pravila. Učenike će možda zanimati jedna perspektiva više nego druga, pa se u skladu s tim može prebacivati i naglasak, kako bi se jednoj temi posvetilo više vremena.

Izvješćivanje pruža učenicima mogućnost općeg osvrta na jedinicu.

Učenici su pripremili inpute koji svakom učeniku daju mogućnost doprinosa tijekom lekcije. Stoga  nastavnik može i mora učenicima osigurati mnogo vremena za govorenje. Njihov doprinos može se događati tijekom cijele lekcije (vidi osnovna pitanja za inpute učenika). Nastavnik vodi lekciju i daje samo svoje kratke inpute u svrhu sažimanja i strukturiranja rasprave.

Opis lekcije

Objašnjavanje plana lekcije

Nastavnik predstavlja plan lekcije i naglašava njegovu podudarnost s osnovnim pitanjima iz učeničkih zadaća. Ako se učenici slažu i nemaju prijedlog u smislu stavljanja naglaska na samo jednu konkretnu temu, nastavnik uvodi prvu fazu lekcije.

1. Tri novinarska izvješća s raspravom

Nastavnik najavljuje da će tri tima izvjestitelja iznijeti svoje novinarske priče. Učenici imaju zadatak slušati i usporediti, budući da novinari rade za različite vrste tiskovina. Da bi mogli usporediti novinarske priče, učenici trebaju biti spremni praviti bilješke. Nastavnik pojašnjava zadatak crtanjem jednostavne tablice na ploču ili preklopnik (flipchart):

Novinarska priča Br. 1 Br. 2 Br. 3
Jezik
Ocjena

Nastavnik se poziva na priču navodeći samo broj, a učenicima ostavlja da je predstave. Jezik je jedna od karakteristika na osnovu koje se priče uspoređuju, a učenici mogu slobodno praviti bilješke o onom što su primijetili. Ako im se više sviđa jedna vrsta izvješća i novinarske priče, trebaju navesti razloge zbog kojih je to tako.

Nastavnik treba utvrditi da li učenici imaju još pitanja o svom zadatku, te potom daje riječ trima timovima izvjestitelja. Oni naizmjenično čitaju svoje navinarske priče, bez razgovora ili komentara između pojedinih priča.

Zatim učenici daju povratne informacije. Nastavnik sluša i potiče učenike da objasne kriterije kojima su se služili u svrhu uspoređivanja i ocjenjivanja novinarskih priča.

Nastavnik sažima raspravu naglašavajući njen ključni vid: tri tima medijskih izvjestitelja bila su na istoj raspravi, no slika koju su stvorili svojim čitateljima se znatno razlikuje. To pokazuje da mediji prenose stvarnost svima onima koji nisu bili nazočni na nekom događaju. Prenoseći stvarnost, oni je konstruiraju – odabirući i naglašavajući neke elemente, a izbacujući ili posvećujući manje pažnje drugima. Nastavnik se može osvrnuti na odabrane pojedinosti iz novinarskih priča, ili na doprinose učenika u prilog nekoj tvrdnji (vidi nastavni materijal 9.1).

2. Osvrt: kako su pravila utjecala na raspravu?

Nastavnik ponovo traži input učenika. Slušaju i učenici i nastavnik. Neki komentari mogu biti prilično kritički (vremensko ograničenje je „nedemokratsko“, ne dopušta slobodno izražavanje), a neki učenici mogu podržati pravila.

Tijekom rasprave, nastavnik može zamoliti kritičare da razmisle o tome što bi se dogodilo da je vremensko ograničenje bilo ukinuto. Jasno im je da bi rasprava trajala duže, a budući da raspored vremena za ovu lekciju postavlja apsolutno ograničenje, u pravilima je uzeta u obzir stvarnost i pravedno se raspodijelilo raspoloživo vrijeme, u sasvim male djelove. Govornici trebaju komentirati kako su se nosili s vremenskim ograničenjem: jesu li se uspjeli usredotočiti na bitne stvari?

3. Izvješćivanje

Ovdje učenici iznose neke općenite povratne informacije.

Nastavnik, suočen s kritikama, ne bi trebao opravdavati svoj rad, niti odbacivati kritičke primjedbe. Budući da su učenici imali velik udio u aktivnostima i odgovornosti, uspjesi i neuspjesi su njihovi, jednako kao i nastavnikovi. Ako učenici nisu toga svjesni, nastavnik to treba naglasiti.

Ako su učenici uživali u raspravi, nastavnik može predložiti proširivanje u obliku debatnog kluba. Tu bi se mogla raspraviti neka pitanja koja su učenici predložili. Debatni klubovi su jako uobičajeni u zemljama engleskog govornog područja širom svijeta, kao i među nastavnicima engleskoga kao stranog jezika. Internet nudi bogatstvo odličnih materijala za nastavnike i učenike koje zanima vođenje debate.