Nastavna cjelina 5 (osnovna škola, 5. razred) – Mi izrađujemo pravila za naš razred

Living Democracy » Textbooks » Nastavna cjelina 5 (osnovna škola, 5. razred) – Mi izrađujemo pravila za naš razred

A Nastavni plan

	Ključna pitanja/ teme lekcije	Ključni zadaci	Nastavni materijali
Lekcija 1	Koja prava ima svaka osoba u ovom razredu?	Rad u grupama, učenici pripremaju listu prijedloga za razredna pravila.	List A3 papira (jedan po grupi).
Lekcija 2	Što čini određeno pravilo dobrim? Zašto neka pravila mogu biti smetnja? Zašto ona mogu biti korisna?	Učenici razmišljaju o konceptu reda i pravila.	Nastavni listići o osnovnim načelima pravila u demokraciji; listovi A4 papira.
Lekcija 3	Kako se mogu prava djeteta primjeniti u razredu?	Rad u grupama, učenici izrađuju pravila na način da ih usklađuju s pravima djeteta.	Nastavni listići, kopirani ili napisani od učenika.
Lekcija 4	Rad na pravilima u grupama i usuglašavanje pravila u razredu.	Učenici uspoređuju svoje ideje i pokušavaju donijeti jednoglasnu odluku o pravilima u njihovom razredu.	–

B Polazište i odgojno-obrazovi ciljevi

Kada povezujemo razredna pravila sa smislom ljudskih i dječjih prava, ta pravila imaju dalekosežnije djelovanje nego samo osiguravanje mira i tišine u razredu.

Ljudska i dječja prava nisu sam skup hladnih pravnih standarda. Da bi smisleno funkcionirala, moraju poslužiti kao instrumenti i odrednice za naše napore da unesemo jednakost i pravdu u naše svakodnevne živote. Za naše učenike, škola je važan čimbenik, na neki način ključna figura naših života. Škola je čak više od toga: škola je jedino mjesto u kojem učenici mogu naučiti kako djelovati u društvu. Škola, drugim riječima, razred, školska zgrada i njezin prostor u cjelini, ali isto struktura škole i vodstvo škole čine minijaturni model društva – mikro društva. To što su učenici naučili, razvili i iskušali u razredu, bilo korisno ili ne, utjecat će na svijet izvan razreda i škole. To je važan cilj ove lekcije 5 da se učenici osvjedoče o toj činjenici obrazovanja za dječja prava.

V5_P25

Prava i dužnosti su komplementarni dijelovi pojmova. Oni pripadaju jedni drugima kao noć i dan, ili kao ljeto i zima. Prava i dužnosti ovise jedni o drugima. Ljudska i dječja prava ne mogu se u potpunosti razumjeti bez uvažavanja ove međuovisnosti.

Ovaj projekt će se usredotočiti na sljedeće članke Konvencije o pravima djeteta:

Članak 12, pravo da se čuje naše mišljenje;

Članak 13, sloboda izražavanja;

Članak 28, pravo na obrazovanje;

Članak 31, pravo na slobodno vrijeme i igru.

C Ključna pitanja za razmišljanje u razredu dječjih prava

Iskustvo dječjih prava	Znanje o dječjim pravima	Primjena dječjih prava
Učitelj
Na koji način su sagledana dječja prava u razrednoj i školskoj zajednici?	Što djeca trebaju znati o dječjim pravima?	Učenje kako poduzeti akciju izvan škole: Što su djeca naučila za svoj život u budućnosti?
U ovoj lekciji, učenici stječu konkretno iskustvo da trebamo pravila kako bi živjeli zajedno i razumije da su dječja prava alati za definiranje takvog sustava pravila.	Članci 12, 13, 28, 31 (vidi dodatak: Konvencija o pravima djeteta)	Učenici razumiju kako se donose pravila u demokraciji. Oni su sposobni uzeti udjela u demokratskom procesu donošenja odluka.
Učenici
Kako sam iskusio/iskusila dječja prava u razredu?	Što sam naučio/ naučila o dječjim pravima?	Koju vrstu akcije sam sada sposoban/ sposobna poduzeti?
Učenici razumiju da prava i dužnosti pripadaju jedni drugima. Oni uviđaju da pravila donose ljudi za ljude, da pravila mogu biti promijenjena, i da se nije lako usuglasiti o pravilima koja obvezuju svakog unutar grupe.	Sada znam da imam pravo uzeti udjela u izradi pravila za naš razred. Razumijem da je kroz proces prošlo i donošenje Konvencije o dječjim pravima.	Sada mogu pokušati naći slična pravila o tome kako živjeti zajedno u našoj obitelji, naš športski klub. Trebamo osigurati da što više moguće ljudi sudjeluje u donošenju takvih pravila i da je sposobno usuglasiti se o kompromisu..

D Procedura

Lekcija 1

Učitelj daje informativni uvod u projekt i plan za iduće četiri lekcije.

Učitelj započinje moderirati raspravu o pitanju „prava i obveze” s učenicima. Mogući poticaji:

Navedi neka prava koja imaš u razredu, školskom dvorištu ili u svojoj obitelji. Podsjeti se na dječja prava o kojima si već mnogo čuo!
Ova će prava vrijediti smo ako ih i drugi poštuju. Svakom pravu, za druge i za nas pripada – dužnost! Sada ćemo se sjetiti drugih primjera koje ste spomenuli.

Razred se dijeli na tri, šest ili devet skupina, ovisno o veličini razreda. Pokušajte imati više od pet učenika u svakoj grupi. Svaka skupina se naziva A, B ili C.

Svaka skupina imenjuje svog glasnogovornika. Nakon toga daje se kratki osvrt – kako ste izabrali svog glasnogovornika?

Svaka skupina ima komad papira podijeljenog na trećine. U gornju trećinu papira, bilježe ono što vjeruju da je pravo svakog pojedinca u njihovom razredu (uključujući učitelja). Oni bi trebali zabilježiti i numerirati svaki prijedlog.

Davanje povratne informacije – Što mislite, koliko dobro ste izvršili zadatak? Što ste sve radili da si pomognete? Što vam je smetalo u radu?

Nakon izvješćivanja papir se daje sljedećoj skupini (A skupini B, B skupini C, C skupini A).

Svaka skupina evaluira listu prava prethodne skupine. Raspravljaju o sljedećim pitanjima: S kojim odgovornostima korespondira koje pravo? Koje odgovornosti imamo da bismo provodili ta prava? Što trebamo učiniti, kako se trebamo ponašati? Na primjer, “svatko ima pravo da ga se čuje” korespondira s “mi imamo odgovornost slušati”.

Koristeći iste brojeve koji su korišteni u desnom odjeljku za prava, grupe sada pišu za njih odgovornosti u srednju trećinu papira.

Na kraju lekcije, učitelj prikuplja sve radove učenika kako bi se pregledali prije sljedeće lekcije.

Lekcija 2 (trajanje oko sat i pol)

Nastavnik moderira raspravu o temi „pravila”, koristeći osnovna pitanja koja se tiču pravila; na primjer, pravila u športu, u razredu ili u prometu. Za poticaj:

Zašto je dobro imati pravila?
Što može biti iritantno zbog postojanja pravila?
Kada sam sretan što postoje pravila?
Što me smeta kod pravila?
Tko postavlja pravila u različitim kontekstima? Tko ima moć da stavi pravila na snagu i da primjeni sankcije ako se pravila krše?

Kao stimulacija na početku lekcije ili u svrhu sažimanja na kraju, može se koristiti sljedeći tekst, (ili njegova skraćena verzija), “Disciplina i red u demokraciji – i u školi”.

Disciplina i red u demokraciji – i u školi

Red je potreban u svim okolnostima. Grupa bez reda i osnovnih pravila ne može biti demokratska.
Granice su potrebne. Pravila mogu biti pogrešna ili neprikladna. Dokle god nisu promijenjena moraju se poštovati. Trebalo bi ih biti moguće izmijeniti.
Od samog početka djeca trebaju sudjelovati u pripremanju i provođenju pravila. Samo na taj način mogu se poistovjetiti s pravilima.
Razredna zajednica ne može funkcionirati bez međusobnog povjerenja i poštovanja. U nekim slučajevima može biti problematično uspostaviti takvu atmosferu.
Timski duh mora zamijeniti kompetitivnost u razredu.
Prijateljska atmosfera u razredu je od životne važnosti.
Socijalne vještine učitelja moraju imaju ključan doprinos (demokratsko vodstvo, razvijanje osjećaja pripadnosti grupi , razvijanje veze, itd.).
Grupno komuniciranje je trajna stvarnost u demokratski vođenom razredu.
Učenici, bilo dječaci ili djevojčice, trebaju biti poticani da istražuju nešto novo i da uče iz svojih grešaka.
Unutar postavljenih granica, treba biti moguće vršiti svoje slobode. Jedino je tako moguće da se pojedinac odgovorno razvija
Disciplina i red bit će prihvaćeni i poštovat će se sa zadovoljstvom ako pomažu svakoj osobi da se ona ili on izrazi i ako pomažu grupi razvijati zadovoljavajuće odnose i radne uvjete.

„Grupa bez reda ne može biti demokratska”

Učenici se razvrstaju u iste skupine kao i u prethodnoj lekciji. Učitelj dijeli listove A3 papira iz prethodne lekcije i daje sljedeće upute:

Pogledajte što ste do sad napisali. Razmislite o pravilima za koja mislite da su posebno važna za nas da možemo živjeti zajedno I koja biste željeli predstaviti razredu.

Napišite ta pravila na donju trećinu vašeg papira u skladu sa sljedećim smjernicama (učitelj iznosi jedan ili dva primjera):

Bolje je da pravila budu pozitivno sročena – “učini” prije nego “ne smiješ” nešto raditi.
Ona trebaju iskazati odgovornosti koje omogućavaju prava; na primjer, koristeći “jer” rečenice: “Mi imamo odgovornost slušati dok drugi govori, jer imamo pravo da nas se čuje”.

Grupe rade sljedeći upute. U nastavku, formiraju se veće skupine tako da sjednu zajedno dvije skupine. Svaka skupina predstavlja svoja pravila drugoj skupini. Slijedi rasprava i povratne informacije o izabranim pravilima, načinu kako su iskazana, razini uopćenosti, s mogućim preoblikovanjem i optimiziranjem. Svaka skupina treba selekcionirati najviše tri pravila, potom ih zapisati masnim slovima na široke trake papira (izrezane po dužini iz A3 papira).

Ova tri pravila (po skupini) treba pričvrstiti na ploču u razredu. Glasnogovornik svake grupe objašnjava pravila cijelom razredu. Slijedi rasprava u razredu o svakom setu pravila.

Sinopsis: Konačna obrada s ciljem stvaranja skupa pravila koje želimo učiniti obvezujućima za naš razred:

Koja su pravila ista ili slična? Koja se stoga mogu izostaviti ili stopili?
Što treba ponovno sročiti tako da se iskažu na više sažet i razumljiv način?

Glasovanje za pravila. Svaki učenik ima pet žetona da glasuje za pravila za koja smatra da bi trebala vrijediti za razred. Mogu se odlučiti za četiri pravila, dodjeljjujući jedan žeton svakom pravilu, ili mogu staviti sva četiri na jedno pravilo. Četiri pravila s najvećim brojem glasova uključuju se u set pravila za razred. Mogu se napisati kao specifičan dokument kojeg potpisuje svaki učenik i koji se na vidnom mjestu prikazuje u razredu. Razred može odrediti nekoga za pisanje tih pravila i odlučiti kako će ga nagraditi.

Razmišljanje o zajedničkom učenju: Što je pomoglo? Što je odmoglo? Na koji način ste doprinijeli aktivnostima? Jeste li primijetili da su doprinosi nekog drugog u razredu bili korisni? Zašto? Što je učinio?

Lekcija 3

Učitelj na kratko objašnjava dječja prava.

Za većinu učenika to će predstavljati ponavljanje.

Kako su stvorena?
Na koji način su povezana s ljudskim pravima?
Zašto je potrebno imati dječja prava kad imamo ljudska prava?

Sada učitelj predstavlja sljedeću selekciju dječjih prava.

Članak 12., pravo izraziti svoje poglede i mišljenja;
Članak 13., sloboda izražavanja;
Članak 28., pravo na obrazovanje;
Članak 31., pravo na odmor i rekreaciju.

Učenici pripremaju radni list s dva stupca. U uži stupac na lijevoj strani unose 4 prava. U širi stupac na desnoj strani sabiru svoje misli o pravima i obvezama koja ta prava nose, za njih same ili za druge: Ako moj susjed, prijatelj ili kolega iz razreda zahtjeva to pravo, koje obveze i dužnosti to prouzrokuje za ostale? Kako škola mora osigurati učenje (članak 28.)? Kako mogu kao član tog razreda doprinijeti uspjehu tog prava?

Imena članova skupina
Prava	Pravila i dužnosti
Članak 12 Izražavanje svojih stajališta i interesa. O čemu je riječ?
Članak 13 Sloboda Izražavanja. O čemu je riječ?
Članak 28 Pravo na obrazovanje. O čemu je riječ?
Članak 31 Pravo na odmor i igru. O čemu je riječ?

Lekcija 4

Učenici prezentiraju rezultate jedni drugima u razredu. Jedan je glasnogovornik za grupu. Mogli bi se očitovati o sljedećem:

Kako ćemo pristupiti našem zadatku? (Proces grupnog rada i donošenja odluke)
Što je važno za nas? (Kriterij i vrijednosti)
Na koji način možemo osigurati da se prava poštuju? (Stavovi prema vrijednostima, provođenje).

Učenici se usuglašavaju o pravilima za njihov razred. Jedna grupa dobiva zadatak sastaviti dokument s listom pravila kao umjetničkim djelom. Svi učenici i učitelji, poželjno je i roditelji, potpisuju dokument. Pravila su na snazi dok ne budu zamijenjena novim dokumentom. Dokument može biti prikazan na Dan dječjih prava kao primjer prakse demokracije u razredu.

Nastavna cjelina 4 (osnovna škola, 4. razred) - Naša prava – Naše bogatstvo

Nastavna cjelina 6 (osnovna škola, 6. razred) - Dječja prava: umjetničko djelo!

Preuzimanje datoteka